Skip to main content
European Commission logo
EACEA National Policies Platform:Eurydice
Smjernice za vaspitno-obrazovni rad

Bosnia and Herzegovina

4.Bosna i Hercegovina:Predškolsko obrazovanje i vaspitanje

4.3Smjernice za vaspitno-obrazovni rad

Last update: 13 December 2021

Upravljački dokumenti

Predškolsko obrazovanje regulisano je entitetskim i kantonalnim zakonima o predškolskom obrazovanju, koji su u skladu s Okvirnim zakonom o predškolskom obrazovanju. Na državnom nivou, Ministarstvo civilnih poslova BiH koordinira aktivnosti, između ostalih nivoa, na polju predškolskog obrazovanja. Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje na državnom nivou I takođe koordinira aktivnosti u ovom području.

Odgovornosti Agencije uključuju razvoj, praćenje i razvoj zajedničkog jezgra kurikuluma za predškolsko, osnovno i srednje opšte obrazovanje, saradnju sa domaćim obrazovnim i drugim vlastima, profesionalnim institucijama u oblasti predškolskog obrazovanja i drugim relevantnim partnerima Agencije. Takođe, Agencija učestvuje u radu međunarodnih udruženja na polju osiguranja kvaliteta obrazovanja i uspostavlja saradnju sa sličnim institucijama u drugim zemljama. Njegov mandat je da koordinira aktivnosti, između ostalog, na polju predškolskog obrazovanja. Smjernice za primjenu zajedničkih jezgri zasnovanih na ishodima učenja, kao i drugi dokumenti koje je izradila ova agencija nisu obavezujući za nadležne obrazovne vlasti, već se temelje na preporukama.

Područja učenja i razvoja

Propisi nadležnih obrazovnih vlasti za predškolsko obrazovanje definišu da su nastava i učenje predškolskog obrazovanja usmereni na:

  • poticanje fizičkog, intelektualnog, socio-emocionalnog razvoja,
  • razvoj govora i komunikacije,
  • kreativnost i kreativan rad djece,
  • učenje zasnovano na iskustvu i interesima,
  • sticanje novih iskustava i proširivanje znanja o sebi, drugim ljudima u svijetu neophodnih za dalje obrazovanje i odgoj,
  • uključenost djece u zajednicu.

Svi predškolski programi zasnivaju se na principima planiranja, implementacije i evaluacije cjelovitog razvojnog programa za jačanje dječjeg učenja i razvoja. U okviru sveobuhvatnih razvojnih programa primjenjuju se sljedeći programi:

1) specijalizovani razvojni programi,

2) programi intervencije, nadoknade i rehabilitacije,

3) programi za decu pre polaska u školu.

Program za jačanje roditeljskog znanja i sposobnosti u odgoju dece primenjivaće se i u predškolskim ustanovama.

Prema zakonima o predškolskom obrazovanju, opšte karakteristike većine modernih predškolskih programa bile bi sljedeće:

Humanistička i razvojna orijentacija programa zasniva se na ideji humanizma i poznavanju specifičnih karakteristika i principa dječjeg razvoja, kao i ljudskog razvoja uopšte. Naglašava važnost učenja i razvoja u skladu s djetetovom prirodom i njenom suštinskom vrijednošću, te maksimalni razvoj djetetovih individualnih sposobnosti. Poseban naglasak je stavljen na djetetovo dostojanstvo i njegovanje vjere u vlastitu sposobnost.

Poštivanje djetetovih potreba i aktivnosti kao polazišta za razvojno primjerenu praksu koja polazi od unutrašnje djetetove potrebe za razumijevanjem svijeta oko sebe i aktivnog učešća u njemu. Transformacijski-translacijski pristupi kao teorijska orijentacija programa. Obrazovanje, razvoj, obogaćivanje znanja i iskustva djece doživljavaju se kao proces izgradnje i ko-konstrukcije znanja i iskustva, koji se odvija tokom aktivnog učenja i istraživanja u interakciji sa odraslima, drugom djecom i raznim materijalima. Uloga edukatora u obrazovnom procesu se mijenja i evoluirala je od nekadašnjeg realizatora programa do njegovog tvorca. Odgajatelji postaju partneri u procesu dječjeg razvoja i njihovi se metodi razvoja i učenja temelje na uvjerenju da djeca uče iz vlastitog iskustva u interakciji s odraslima, vršnjacima, različitim materijalima i idejama.

Porodice / roditelji ili staratelji i njihova uloga vrlo su važni u obrazovnom procesu. Insistira se na stvaranju partnerstava u kojima roditelji ili staratelji imaju pravo ne samo biti informisani o ciljevima i ishodima institucionalnog predškolskog obrazovanja, već i aktivno sudjelovati u ovom procesu. Savremene evaluacijske studije o efektima institucionalnog predškolskog obrazovanja nesumnjivo govore o dugoročnim efektima predškolskih programa u kojima su značajnu ulogu imali roditelji ili staratelji. Predviđena metoda evaluacije je u svrhu kontinuiranog vrednovanja ishoda, u odnosu na obrazovne ciljeve i zadatke, razvoj i postignuća djeteta.

Pedagoški pristupi

Propisi nadležnih obrazovnih vlasti za predškolsko obrazovanje propisuju osnovni pedagoški pristup. Primjenjuju se participativne, kooperativne, aktivne i iskustvene metode i postupci, kao i sposobnost nastavnika da razviju pozitivan stav prema učenju i vještinama za cjeloživotno učenje. Modeliranje i razvijanje empatije i zajedničkog timskog rada, poštovanja različitosti i omogućavanja djeci da žive u demokratiji i postanu građani zainteresirani za svoje okruženje, zemlju i svijet. Posebno se potiče sposobnost podsticanja prihvatanja promena u obrazovanju, saradnji i obrazovnom dijalogu, kao i motivacija za kontinuirani profesionalni razvoj i napredovanje u karijeri.

Nastavna sredstva za rad sa djecom ili za izvođenje programa mogu biti: audio-vizuelni izvori: CD-radio, televizija i DVD, ploče itd., Sredstva umjetničkog izražavanja i govorno-kazališni izraz: slikovnice, abecedne knjige, prigodna proza ​​i stih, enciklopedije, knjige s reprodukcijama majstora likovne umjetnosti i značajni globalni, istorijski i kulturni spomenici, slike životnih zajednica, sredstva muzičkog izražavanja i stvaranja: neki muzički instrumenti, zvečke, udaraljke, bubanj , trokut, isječci za pjesme, sredstva za istraživanje: bačeni i otpadni materijali, mikroskopi, lupe, vage, brojilo, termometar, barometar, magneti itd. i razni drugi materijali.

Procjena

Ocjenjivanje je propisano zakonima nadležnih obrazovnih vlasti. Praćenje napretka djece u predškolskoj ustanovi započinje dobijanjem informacija od roditelja ili staratelja na prvih nekoliko sastanaka. To su osnovne informacije o zdravlju, fizičkom razvoju, potencijalnim preprekama u razvoju ili posebnim talentima. Tokom provođenje programa, odgajatelj će bilježiti važne informacije u vezi s izvršenjem programa, učešćem pojedinog djeteta, potencijalnim problemima, kao i važne napomene za poboljšanje dječjeg rada.

Na kraju predškolskog obrazovanja, vaspitači daju roditeljima ili starateljima svoje mišljenje o tome šta se dete pokazalo uspešnim i na koji način. Dok radi u predškolskoj ustanovi, učitelj će pokušati pomoći nesigurnoj djeci i djeci s posebnim potrebama; podržavat će i poticati dječju kreativnost i inicijativu; i pokušat će natjerati svakog učenika da iskuša i razvije svoju fizičku snagu i potencijal. Nastavnik će, zajedno sa stručnim timom, nadgledati i ocjenjivati ​​njihovu metodičku kreativnost, primjenu savremenih oblika i metoda u obrazovnom procesu.

Prelaz u osnovnu školu

U Federaciji BiH i Distriktu Brčko, kratki predškolski program (maksimalno 200 sati) obavezan je za svu petogodišnju djecu koja ranije nisu pohađala vrtić. U Republici Srpskoj ovaj program nije pravno obavezujući, ali se provodi.