Prema preliminarnim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine (dalje u tekstu BHAS) statistika nacionalnih računa rashodni pristup, procjenjuje se da je Bosna i Hercegovina u K1 2019. godine ostvarila ekonomski rast od 2,3% u odnosu na isti period prethodne godine, dok je desezonirana stopa u odnosu na K4 2018. godine iznosila 0,6%.

Zapošljivost

Prema preliminarnim podacima Ankete o radnoj snazi za 2019. godinu u Bosni i Hercegovini manje od polovine radno sposobnog stanovništva čine aktivne ososbe (42,1%). Stopa zaposlenosti je iznosila 35,5% i nešto je veća u odnosu na prethodnu godinu (u 2018. godini je iznosila 34,3%). U 2019. godini stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini je smanjena u odnosu na prethodnu godinu i iznosila je 15,7% (u 2018. godini je iznosila 18,4%). Stopa nezaposlenosti bila je najveća među mladima u dobi 15-24 godine i iznosila je 33,8%. U 2019. godini 23,1% nezaposlenih lica je tražilo posao kraće od jedne godine, a čak 75,7% nezaposlenih je tražilo posao duže od jedne godine. Stopa neaktivnosti u 2019. godini iznosila je 57,9% i nije se mijenjala upoređenju sa 2018. godinom.

Finalna potrošnja

Pozitivna struktura ekonomskog rasta u Bosni i Hercegovini je ostvarena zahvaljujući domaćoj tražnji, dok je izvozna tražnja imala negativan utjecaj na ekonomska kretanja u zemlji. Tako je najznačajniji doprinos rastu ostvaren u okviru privatne potrošnje koja ima najveću zastupljenost u okviru BDP-a od oko 74% i uvećana je za 1,6% u odnosu na K1 2018. godine. Ključne determinante povećanja privatne potrošnje bile su povećanje broja zaposlenih i penzionera, blago povećanje njihovih primanja, kao i povećanje kreditnih plasmana i tekućih priliva iz inostranstva. S druge strane, tokom posmatranog perioda došlo je do povećanja vladine potrošnje od 1,4%, tako da je ukupna finalna potrošnja na kraju K1 2019. godine uvećana za 1,5% u odnosu na isti period prethodne godine.

Investicije

Pored potrošnje, pozitivan doprinos ekonomskom rastu ostvaren je i u domenu bruto investicija koje istina nemaju visok nivo zastupljenosti u okviru BDP-a od oko 24%, ali su 1 BHAS, Saopštenje, „Bruto domaći proizvod, rashodni pristup, tromjesečni podaci“, 28.06.2019. godine strana 4 tokom posmatranog perioda ostvarile rast od 10,3%. S druge strane, vanjski sektor je najvjerovatnije imao negativan doprinos ekonomskom rastu, pošto je tokom posmatranog perioda došlo do povećanja vanjskotrgovinskog deficita usljed stagnacije izvoza i povećanja uvoza. Naime, prema podacima BHAS-a iz nacionalnih računa tokom posmatranog perioda registrirane stope rasta ukupnog izvoza i uvoza su iznosile 0,9% odnosno 3,2% u realnom smislu.

Vanjski sektor

Bosna i Hercegovina je u vanjskotrgovinskom smislu, bar kad je izvozna ponuda u pitanju prilično koncentrisana na tržišta zemalja EU tako da skoro 3/4 izvoza roba plasira na tržišta zemalja EU, dok se s druge strane oko 60% uvoza snabdijeva iz EU. S toga, ekonomska kretanja u okviru ovih zemalja uz nivo proizvodnje u okviru domaćeg proizvođačkog sektora skoro u potpunosti determinišu kretanja vanjskotrgovinske razmjene sa svijetom. Za razliku od prethodne godine kada je Bosna i Hercegovina zahvaljujući povoljnim poslovnim prilikama u glavnim trgovinskim partnerima ostvarila vrlo dobar vanjskotrgovinski rezultat, čini se da u prvoj polovini 2019. godini taj trend nije nastavljen. Naime, slabljenje ekonomske aktivnosti u zemljama EU dovelo je do slabljenja izvozne tražnje što se manifestovalo smanjenjem proizvodnje u prerađivačkoj industriji i slabljenjem robnog izvoz. Tako je Bosna i Hercegovina prema preliminarnim podacima BHAS-a za prvih 6 mjeseci 2019. godine (Statistika robne razmjene) zabilježila stagnaciju izvoza -01% i povećanje robnog uvoza od 4,5%, što je rezultiralo značajnim povećanjem robnog deficita od preko 10%, dok je pokrivenost uvoza izvozom smanjena za 3 procentna poena.