Nastavnici koji rade na predškolskom nivou zovu se vaspitači. Oni koji rade u osnovnoj školi (od razreda 1-6) zovu se učitelji/nastavnici razredne nastave (class teachers), nastavnici u osnovnoj školi (od razreda 6-9) zovu se nastavnici predmetne nastave, a oni koji rade u srednjim školama zovu se profesori (subject specialists).

U prvih pet razreda organiziovana je razredna nastava, a od šestog do devetog razreda predmetna nastava. Razrednu nastavu vodi u pravilu jedan učitelj (isti učitelj od prvog do šestog razreda), dok u predmetnoj nastavi učestvuje više predmetnih nastavnika, zavisno od nastavnog plana i programa za pojedine razrede.

Učitelji koji rade s djecom s različitim poteškoćama obrazuju se fakultetima koji imaju programe za tu namjena (logopedija, poremećaji u ponašanju i rehabilitacija). Studenti s drugih društvenih ili humanističkih studijskih grupa će također moći nastaviti obrazovanje na ovom fakultetu (nakon završenog preddiplomskog studija na svom fakultetu i polaganja potrebne razlike predmeta) kako bi stekli kvalifikacije za rad s djecom s poteškoćama.

Stručni saradnici u školskoj ustanovi koji rade s učenicima s posebnim potrebama su pedagozi, psiholozi, stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila i svi imaju odgovarajući nivo obrazovanja.

Kvalitet obrazovanja direktno je uvjetovan kvalitetom rada nastavnika, a ulaganje u razvoj nastavničke profesije najvažnija je pretpostavka za dosezanje visokih obrazovnih rezultata. Jedan od najvažnijih koraka u ovom procesu jeste postavljanje jasnih očekivanja od nastavnika u pogledu kompetencija koje su im potrebne za realizaciju kvalitetne nastavne prakse. Definiranje kompetencija osnova je za razvoj efikasnog sistema inicijalnog obrazovanja i profesionalnog razvoja nastavnika, koji će im omogućiti da te kompetencije steknu i kontinuirano razvijaju.

Institucije, nivoi i modeli obuke

Učitelji razredne nastave osposobljavaju se na filozofskim, pedagoškim I prirodnomatematickim visokoskolskim ustanovama, a učitelji predmetne nastave, osim na navedenim fakultetima, i na priprodno-matematičkim fakultetima.

Simultani model obrazovanja učitelja razredne (od prvog do petog razreda osnovne škole) i predmetne nastave (od šestog do devetog razreda osnovne škole)

Na različitim fakultetima za obrazovanje učitelja nude se i različite mogućnosti studiranja.

Sukcesivni model obrazovanja nastavnika predmetne nastave (od šestog do devetog razreda osnovne škole i u srednjoj školi)

Studenti koji su odabrali jedan ili dva studijska predmeta na određenim fakultetima, a tokom studiranja nemaju mogućnost izabrati ili svojevoljno ne izaberu nastavnički smjer, nakon završenog studija ipak se mogu odlučiti za nastavničko zanimanje (nastavnika od šestog do devetog razreda, nastavnika u srednjoj školi). Naime, takvima je pružena mogućnost upisa na programe stručnog usavršavanja tj. programe pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja koji omogućuje cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje dodatnim obrazovanjem s ciljem ovladavanja znanjima, sposobnostima i vještinama neophodnima za rad u nastavničkoj struci.

Program je namijenjen onima koji u okviru svojega inicijalnoga obrazovanja nisu stekli nastavničke kompetencije, a namjeravaju se zaposliti u odgojno-obrazovnim ustanovama te onima koji zapošljavanjem u odgojno-obrazovnim ustanovama imaju zakonsku obvezu završiti pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje. Takve programe nude fakulteti za obrazovanje učitelja.

Inicijalno obrazovanje nastavnika, u Bosni i Hercegovini se realizuje na osam univerziteta u 28 obrazovnih institucija.

Uslovi upisa

Nastavnici u javnim ustanovama predškolskog i školskog odgoja i obrazovanja su javni službenici. Zapošljavaju se u skladu sa procedurama propisanima zakonom. Kandidati za vaspitača, učitelja i nastavnika javljaju se na konkurs koji objavljuju vrtići i škole. U odabiru kandidata učestvuje školski odbor.

Uslovi rada i u vrtićima i školama definirani su opštim radnim zakonodavstvom, te zakonodavstvom koje se odnosi na javne službenike i obrazovanje. Specifični aspekti poput pripravništva, stručnog ispita i napredovanja određeni su izvršnim aktima nadležnog ministarstva obrazovanja. Područje individualnih prava podložno je pregovorima između ministarstva i sindikata zaposlenih u obrazovanju.

Ustanove/tijela nadležna za pitanja vezana uz uslove službe nastavnika su: ministarstvo nauke, obrazovanja i sporta, lokalna vlast, obrazovne ustanove. Uslovi službe uređuju se važećim propisima o radu, obrazovanju, platama I državnoj službi, kolektivnom ugovorima, …

Vaspitač i stručni saradnik koji se prvi put zapošljava u predškolsko i školsko obrazovanje zasniva radni odnos kao pripravnik. Pripravnički rad se provodi u saradnji sa mentorom i traje godinu dana. Nakon obavljenog pripravničkog staža, pripravnik polaže stručni ispit.

Nastavni plan i program, nivoi specijalizacije i ishoda učenja

Stručni ispit polaže se prema programu kojeg donosi nadležno ministarstvo. Posebni dio programa stručnog ispita za vjeroučitelje donosi nadležno ministarstvo na prijedlog vjerske zajednice. Svrha je stručnog ispita ustanoviti osposobljenost pripravnika za samostalno obavljanje vaspitačkog poziva, odnosno poziva stručnog suradnika.

Stručni ispit polaže se pred ispitnom komisijom .

Broj ispitnih komisja, njihov sastav i članove, te popis školskih ustanova u kojima se provodi stručni ispit utvrđuje ministar obrazovanja.

O stručnom ispitu vodi se zapisnik, a potpisuju ga predsjednik i članovi ispitne komisije.

Pripravnici za rad u školi koji su položili stručni ispit dobivaju Uvjerenje o položenom stručnom ispitu, a pripravnici u vrtiću dobivaju potvrdu o položenom stručnom ispitu.

Nastavnici edukatori

U prvih pet razreda organiziovana je razredna nastava, a od petog do devetog razreda predmetna nastava. Razrednu nastavu vodi u pravilu jedan učitelj (isti učitelj od prvog do petog razreda), dok u predmetnoj nastavi učestvuje više predmetnih nastavnika, zavisno od nastavnog plana i programa za pojedine razrede.

Učitelji koji rade s djecom s različitim poteškoćama obrazuju se fakultetima koji imaju programe za tu namjena (logopedija, poremećaji u ponašanju i rehabilitacija). Studenti s drugih društvenih ili humanističkih studijskih grupa će također moći nastaviti obrazovanje na ovom fakultetu (nakon završenog preddiplomskog studija na svom fakultetu i polaganja potrebne razlike predmeta) kako bi stekli kvalifikacije za rad s djecom s poteškoćama.

Prema zakonima o obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi posebne potrebe u odgojno-obrazovnom radu u školskoj ustanovi odnose se na: rad s učenicima s teškoćama, rad s darovitim učenicima, rad s učenicima – pripadnicima nacionalnih manjina ili u drugim specifičnim uvjetima.

Stručni saradnici u školskoj ustanovi koji rade s učenicima s posebnim potrebama su pedagozi, psiholozi, stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila i svi imaju odgovarajući nivo obrazovanja.

Kvalifikacije, evaluacija i certifikati

Za rad u predškolstvu i školstvu vaspitači, učitelji, nastavnici ili profesori moraju imati završen prvi ciklus visokog obrazovanja, 180 ili 240 ECTS bodova. Takođe, nakon odrađenog pripravničkog staža, mora položiti stručni ispit, kako bi dobio uvjerenje, odnosno licencu za rad.

Ukoliko je nastavnik predmetne nastave osoba koja je završila neki fakultet na kojem ije imao pedagošku grupu predmeta, onda je mora naknadno polagati kako bi bio osposobljen za rad u školi. 

Alternativni putevi obuke

Oni koji u okviru svog inicijalnoga obrazovanja nisu stekli nastavničke kompetencije, a namjeravaju se zaposliti u odgojno-obrazovnim ustanovama te onima koji zapošljavanjem u odgojno-obrazovnim ustanovama imaju zakonsku obvezu završiti pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje.