Dokumenti i vrste aktivnosti

Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje nadovezuje se na postojeće nacionalne dokumente, primjere dobre obrazovne prakse i znanstvene studije o dostignućima u području institucionalnog RPOO-a. Nadalje, nadovezjue se na nastavne planove i programe ranog djetinjstva te dostignuća u području inicijalnog obrazovanja i osposobljavanja odgajatelja i drugog stručnog osoblja vrtića koja su objavljena u posljednjih 20 godina. Nacionalni kurikulum razvijen je kao dio Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije iz 2014. godine, koja daje holistički pristup obrazovanju i usredotočuje se na nekoliko glavnih ciljeva: kvalitetno, učinkovito i relevantno obrazovanje dostupno svima pod jednakim uvjetima.

Načela koja čine okosnicu Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje su:

• fleksibilnost odgojno-obrazovnog procesa u vrtiću;
• partnerstvo vrtića s roditeljima ili skrbnicima i širom zajednicom;
• osiguranje kontinuiteta u obrazovanju;
• otvorenost za kontinuirano učenje i spremnost za poboljšanje prakse.

Temeljne vrijednosti Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje su sveobuhvatan razvoj djeteta, očuvanje i razvoj nacionalne, duhovne, materijalne i prirodne baštine Hrvatske, europski suživot i stvaranje društva utemeljenog na znanju. Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje promiče planiranje i odgojno-obrazovne aktivnosti temeljene na vrijednostima koje unapređuju intelektualni, društveni, moralni, duhovni i motorički razvoj djece:

• znanje
• identitet
• humanizam i tolerancija
• odgovornost
• autonomija
• kreativnost.

Polazište Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje su načela slobode, otvorenosti i različitosti. Oni bi trebali biti temelj cjelokupne organizacije i provedbe odgojno-obrazovnog rada u svim dječjim vrtićima u Hrvatskoj. Kurikulum afirmira ideje koje čine osnovu za razvoj različitih odgojno-obrazovnih koncepata u dječjim vrtićima, kao što su:

• pluralizam i sloboda u provedbi pedagoških ideja i koncepata;
• razlike u vrstama i oblicima provedbe programa;
• demokratizacija izvođenja programa.

Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje usmjeren je na postizanje specifičnih ciljeva, i to:

• osiguravanje dobrobiti djece;
• poticanje cjelovitog razvoja djece;
• pružanje obrazovanja i omogućavanje učenja i razvoja kompetencija;
• zadržavanje prava na jednake mogućnosti.

Humanistički i razvojni koncept zahtijeva primjenu demokratskih načela u odgoju i skrbi o djeci predškolske dobi. To se temelji na ideji vrijednosti demokratskih odnosa među ljudima s kojima dijete komunicira u svom okruženju.  

Područja poučavanja i razvoja

Prema Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje težište odgojno-obrazovne djelatnosti tijekom predškolskoga odgoja i obrazovanja usmjereno je na poticanje cjelovita i zdrava rasta i razvoja djeteta te razvoja svih područja djetetove osobnosti: tjelesnoga, emocionalnoga, socijalnoga, intelektualnoga, moralnoga i duhovnoga, primjereno djetetovim razvojnim mogućnostima.

Odgoj predškolske djece zasniva se na humanističko-razvojnoj koncepciji koju čine:

1. ideja humanizma (dijete je vrijednost po sebi)
2. spoznaje o specifičnim osobinama i zakonitostima razvoja djeteta predškolske dobi, te spoznaje o čovjekovu razvoju u cjelini
3. spoznaja o značajkama izvanobiteljskog odgoja predškolske djece.

Načela predškolskog odgoja su:

• zadovoljiti djetetove osnovne tjelesne potrebe osnovni je preduvjet razvoja u cjelini
• socio-emocionalne potrebe istovrijedne kao i tjelesni razvoj, a sva područja razvoja nalaze se u interakciji
• osigurati optimalne uvjete za razvoj: fleksibilna organizacija
• razdoblje prilagodbe djeteta na dječji vrtić
• priprema djeteta za školu
• sprečavanje negativnih utjecaja na dijete i aktivno zaštićivanje
• spontanost kao princip rada (uvijek omogućiti djetetu spontanost)
• stalna interakcija dijete-odrasli
• individualni pristup djetetu
• pažljivo oblikovati prostor i materijalnu sredinu gdje je dijete
• fleksibilno organizirati odgojno-obrazovni proces, prema djetetu ne za dijete
• poštivati zakonitosti razvoja (dobne mogućnosti i cjelovitost razvoja)
• vrednovanje rezultata odgojno-obrazovnog rada i uvjeta

Programi odgoja i obrazovanja

U dječjim vrtićima ostvaruju se redoviti programi njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece predškolske dobi, koji su prilagođeni razvojnim potrebama djece te njihovim mogućnostima i sposobnostima, programi za djecu predškolske dobi s teškoćama u razvoju, programi za darovitu djecu predškolske dobi, programi za djecu pripadnika nacionalnih manjina, programi predškole, programi ranog učenja stranih jezika i drugi programi umjetničkog, kulturnog, vjerskog i sportskog sadržaja na koje suglasnost daje Ministarstvo nadležno za obrazovanje.

Redoviti programi su cjeloviti razvojni programi odgoja i naobrazbe djece u dobi od šest mjeseci do polaska u osnovnu školu koji su namijenjeni djeci za zadovoljavanje njihovih potreba i potreba roditelja u različitome trajanju.

Programi ranog i predškolsko odgoja i obrazovanja s obzirom na trajanje mogu biti:

• cjelodnevni u trajanju od 7 do 10 sati dnevno,
• poludnevni u trajanju od 4 do 6 sati dnevno,
• višednevni u trajanju od jednoga do 10 dana (programi izleta, ljetovanja i zimovanja),
• programi u trajanju do 3 sata dnevno.

Posebni programi su:

• programi ranog učenja stranog jezika,
• glazbeni programi,
• likovni programi,
• dramsko-scenski programi,
• informatički programi,
• sportski programi te programi ritmike i plesa,
• ekološki programi i programi odgoja za održivi razvoj,
• vjerski programi,
• programi zdravstvenog odgoja,
• programi za djecu s posebnim zdravstvenim potrebama (djeca s akutnim bolestima i potrebama, djeca s kroničnim bolestima, djeca s poremećajem tjelesne težine, endokrinološkim i drugim poremećajima),
• programi rada s roditeljima,
• preventivni programi, programi sigurnosti te interventni, kompenzacijski i rehabilitacijski programi.

Program predškole

Prema Pravilniku o sadržaju i trajanju programa predškole program predškole je obvezni program odgojno-obrazovnoga rada s djecom u godini dana prije polaska u osnovnu školu tijekom kojeg djeca razvijaju vještine, navike i kompetencije koje će im pomoći u prilagodbi na nove uvjete života, rasta i razvoja u školskom okruženju

Tijekom predviđenog programa djeca usvajaju osnovne pojmove o vremenskim i prostornim odnosima, razvijaju predčitalačke vještine, stvaraju radne navike te se socijaliziraju u odgojnoj skupini. Sve se to postiže kroz druženje i igru uz korištenje suvremenih didaktičkih pomagala.

Kompetencije koje dijete u godini dana prije polaska u osnovnu školu treba steći i/ili unaprijediti odnose se na:

• komunikaciju na materinskom jeziku
• elementarnu komunikaciju na stranim jezicima
• matematičke kompetencije
• osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji
• digitalne kompetencije
• učiti kako učiti
• socijalne i građanske kompetencije
• inicijativnost i poduzetništvo
• kulturnu svijest i izražavanje
• motoričke kompetencije primjerene dobi.  

Pedagoški pristupi

Prema Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje osnovna polazišta za rad s djecom predškolske dobi je uvažavanje i poštivanje djetetovih potreba i poticanje razvojnih mogućnosti u duhu humanističkih vrijednosti. Uz poznavanje djeteta i njegovih potreba, važna je odgojiteljeva motivacija za rad s djecom, znanje te zadovoljavanje osobnih potreba u međusobnim interakcijama.

Druga važna okosnica u programskom usmjerenju je osmišljavanje uvjeta za podizanje kvalitete života i zadovoljavanje djetetovih potreba. U tom kontekstu govori se o organizaciji prostora, o stvaranju složene stimulativne sredine, fleksibilnoj organizaciji vremena, o aktivnostima. 

U neposredno odgojno-obrazovnom radu suvremeni odgojitelj: metodički je kreativan; primjenjuje suvremene oblike i metode rada, koristi suvremene izvore spoznaja za poticanje djetetova općeg psihofizičkog razvoja; postiže rezultate u odgojno-obrazovnom radu s djecom; promiče ljudska prava, posebice prava djeteta i brine za zdrav okoliš; surađuje s odgojiteljima, odnosno stručnim suradnicima, roditeljima te predstavnicima vrtićkog društvenog okruženja. Tijekom svih aktivnosti osigurani su uvjeti za aktivno stupanje djece u interakciju s materijalom, socijalnom okolinom, rezultat čega je stjecanje neposrednih iskustava.

Razlikuju se spontane i planske aktivnosti. U objema odgojitelj rukovodi aktualnim djetetovim potrebama, njegovim razvojnim mogućnostima, s ciljem integrativnog djelovanja na cjelokupan razvoj. 

Ove postavke od odgojitelja zahtijevaju određena znanja o dječjem razvoju i potrebama djeteta predškolske dobi, individualne razlike i karakteristike svakog pojedinog djeteta, načinima opažanja djetetovog ponašanja: vještine prepoznavanja pogodnog trenutka za uspostavljanje povjerenja i prijateljstva s djetetom, stvaranje osjećaja sigurnosti, prepoznavanje trenutka spremnosti djeteta za usvajanje nečeg novog, pomaganje djetetu u stvaranju pozitivne slike o sebi. 

Odgojitelj utječe na djecu svojom osobnošću: toplinom, prihvaćanjem drugih, brigom za druge. Cilj je ponajprije kvalitetno zadovoljavanje djetetovih tjelesnih potreba za jelom, odmorom, kretanjem, kao preduvjeta za zadovoljenje socio-emocionalnih, spoznajnih i drugih potreba. Odgojitelj mora posjedovati stručnu naobrazbu, dostupnost edukaciji, stručnim materijalima, literaturi, seminarima.

Sredstva za rad s djecom odnosno za izvedbu programa osigurava, među ostalima, mogu biti: audio-vizualna sredstva: cd-radio, televizor i DVD, panoi itd., sredstva za likovno izražavanje i govorno-scensko izražavanje: slikovnice, slovarice, prigodni prozni tekstovi i stihovi, enciklopedije, knjige s reprodukcijama majstora likovne umjetnosti, hrvatskih i značajnih svjetskih, povijesnih i kulturnih spomenika, slike životnih zajednica, sredstva za glazbeno izražavanje i stvaranje: neki glazbeni instrumenti, zvečke, udaraljke, bubanj, triangli, zvučne snimke pjesama, glazbenih ulomaka, sredstva za istraživanje: odloženi i otpadni materijali, mikroskopi, povećala, vage, metar, toplomjer, barometar, magneti i sl., te razni drugim materijali.

Vrednovanje

Odgojno-obrazovni proces treba omogućiti svakom djetetu program koji je čvrsto povezan s roditeljima ili skrbnicima i djetetovim okruženjem u cjelini. Odgojitelji imaju autonomiju u pristupu, planiranju, programiranju, praćenju i vrednovanju odgojno-obrazovnog procesa u dječjem vrtiću. Važno je imati cjelovit uvid u djetetove specifičnosti i razvojne karakteristike radi osiguravanja uvjeta za optimalan razvoj djeteta. Smisao integracije je svakom djetetu omogućiti najpogodniji program odgoja i obrazovanja čvrsto povezan s roditeljima i djetetovim okruženjem. Krajnji cilj ovakvog pristupa planiranju, programiranju, praćenju i vrednovanju odgojno-obrazovnog procesa je osposobiti dijete, pomoći mu da samostalno gradi i stječe znanje.

Osnovni organizacijski oblik provođenja programa je dječji vrtić, a strategije planiranje i vrednovanja odgojno-obrazovnog procesa u dječjem vrtiću su:

• dugoročno planiranje – tim odgojitelja planira cijelu godinu (zajednička bitna zadaća, projekti, i sl.), konkretizacija u orijentacijskom (tromjesečnom) planu – sklopovi aktivnosti (teme), te razvojne zadaće (po područjima: motorika, socio-emocionalni razvoj, spoznaja, komunikacija)
• kratkoročno planiranje – tjedno planiranje je karakterizacija aktivnosti (što) prema sklopovima aktivnosti iz orijentacijskog plana, a u odnosu na postavljene zadaće, definira se način realizacije aktivnosti (gdje, čime, kako)
• dnevni plan – samo je nadopuna tjednog, poticajima za određenu aktivnost ili sklop aktivnosti, planirani poticaji navode se unaprijed, a dodaju se spontani poticaji za spontano nastale aktivnosti djece. U biti, dnevni plan je vrednovanje efekta aktivnosti na djecu (koliko je djece sudjelovalo u aktivnosti, specifičnosti u ponašanju djece, posebni doprinosi pojedinog djeteta)
• vrednovanje ostvarivanja plana i programa (tromjesečni plan i program); komentira se brojno stanje skupine, navode se posljedice promjena u materijalnim, organizacijskim i drugim uvjetima, osvrće se na ostvarene aktivnosti i sadržaje koji su za djecu bili posebno vrijedni i atraktivni, navode se rezultati suradnje sa roditeljima, procjenjuju se postignuća djece.

Sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju, roditelj, odnosno skrbnik djeteta ima pravo biti redovito informiran o razvoju i napredovanju djeteta kroz individualne sastanke i roditeljske sastanke. 

Prelazak u osnovnu školu

Prema Pravilniku o sadržaju i trajanju programa predškole program predškole mora osigurati svakom djetetu u godini dana prije polaska u osnovnu školu optimalne uvjete za razvijanje i unaprjeđivanje vještina, navika i kompetencija te stjecanje spoznaja i zadovoljavanje interesa koji će mu pomoći u prilagodbi na nove uvjete života, rasta i razvoja u školskom okruženju.

Dječji vrtić/osnovna škola i druga ustanova koja provodi program predškole obvezna je surađivati s roditeljima djece u godini dana prije polaska u školu, ustanovama i pojedincima koji mogu sudjelovati u odgoju i obrazovanju te skrbi za djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu. 

Pravilnik o sadržaju i trajanju programa predškole propisuje kontinuiranu suradnju između ustanova RPOO-a i osnovnog obrazovanja. Postoje praktične mjere za poticanje suradnje između osoblja RPOO-a i učitelja u osnovnim školama, organizirani sastanci na kojima se raspravlja o prijelazima djece, dijalog između odgovarajućih službi za profesionalni razvoj i međusobno upoznavanje s aktivnostima i okruženjima za učenje.