Hrvatski odgojno-obrazovni sustav pruža odgojne i obrazovne usluge na razini predškolskoga, osnovnoškolskoga, srednjoškolskoga i visokoga obrazovanja te obrazovanja odraslih, kako bi svakom korisniku omogućio optimalno razvijanje njegovih potencijala s ciljem njegova osobnoga razvoja i uključivanja na tržište rada te spremnost na cjeloživotno učenje.
Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima. Obvezno obrazovanje je besplatno u skladu sa zakonom, a uz uvjete propisane zakonom mogu se osnivati privatne škole i učilišta. Sveučilištima se jamči autonomija te ista samostalno odlučuju o svom ustrojstvu i djelovanju (Ustav Republike Hrvatske članak 66. I 67.).
Nadležno državno tijelo koje skrbi za sustav odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta koje je ujedno i mjerodavno i provedbeno tijelo koje svojom ulogom, ustrojem, aktivnostima i kapacitetima osigurava temeljne pretpostavke za održiv razvoj ljudskih potencijala u sustavu odgoja i obrazovanja. Obavljanjem redovite djelatnosti Ministarstvo pruža svu potrebnu potporu dionicima i korisnicima sustava u stručnom, materijalnom i financijskom smislu. Vizija je Ministarstva uspostaviti održiv i kvalitetan odgojno-obrazovni sustava kao temelj društva znanja te svim dionicima osigurati dostupan, prohodan, s potrebama tržišta rada i cjeloživotnoga učenja usklađen sustav odgoja i obrazovanja na nacionalnoj i međunarodnoj razini. S tim u svezi, ciljevi su Ministarstva, kako u proteklome tako i u narednome razdoblju, sljedeći: uspostava učinkovite mreže odgojno-obrazovnih ustanova i kvalifikacija/programa/kurikuluma usklađenih s potrebama tržišta rada i razvoja ljudskih potencijala; razvoj sustava osiguranja kvalitete na svim razinama sustava odgoja i obrazovanja; promocija privlačnosti strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih te poticanje inkluzivnog obrazovanja.
Ministarstvo navedene ciljeve postiže usklađenim i odgovornim promišljanjem i djelovanjem svih partnerskih dionika odgojno-obrazovne djelatnosti te sklopu koje djeluju specijalizirane ustanove kao što su, primjerice, Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO), Agencija za Strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO), Agencija za visoko obrazovanje (AZVO) te Nacionalni centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO). Povjeravanje razvoja, praćenja i vrednovanja sustava obrazovanja specijaliziranim ustanovama provedeno je radi profesionalizacije upravljanja sustavom i jasne raspodjele mjerodavnosti između Ministarstva, kao državnoga tijela, ponajprije zaduženog za strategiju razvoja sustava te neovisnih ustanova, čija je zadaća stručna i administrativna potpora provedbi usvojenih obrazovnih politika.
Nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada osnovne škole, srednje škole, učenički domovi i druge javne ustanove izvode na hrvatskomu jeziku i latiničnomu pismu. Osnovno i srednje obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina, ostvaruje se prema odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, te odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i drugih propisa. Osnovne i srednje škole mogu dio nastavnih predmeta i sadržaja utvrđenih nastavnim planom i programom, osim na hrvatskom jeziku, izvoditi i na nekom od svjetskih jezika, uz odobrenje ministarstva nadležna za obrazovanje.
U skladu s navedenim, hrvatski se odgojno-obrazovni sustav sastoji od sljedećih odgojno-obrazovnih razina: predškolski odgoj i obrazovanje, osnovnoškolsko obrazovanje, srednjoškolsko obrazovanje te visoko obrazovanje.
Predškolski odgoj
Predškolski odgoj u Republici Hrvatskoj obuhvaća odgoj, naobrazbu i skrb o djeci predškolske dobi, a ostvaruje se programima odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi za djecu od šest mjeseci do polaska u školu. Predškolski odgoj čini prvu razinu odgojno-obrazovnog sustava i nije obvezan za svu djecu predškolske dobi. Podijeljen je na tri odgojno-obrazovna ciklusa: (1) od šest mjeseci do navršene prve godine djetetova života, (2) od navršene prve do navršene treće godine djetetova života, (3) od navršene treće godine djetetova života do polaska u osnovnu školu.
Osnovnoškolski odgoj i obrazovanje
Osnovna škola je obvezatna i traje osam godina. Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi u koji se uključuju djece starosne dobi od šest do petnaest godina u pravilu je organiziran kao razredna nastava za učenike od I. do IV. razreda i kao predmetna nastava za učenike od V. do VIII. razreda. Osnovno obrazovanje počinje upisom u prvi razred osnovne škole i obvezatno je za svu djecu, u pravilu, od šeste do petnaeste godine života a za učenike s višestrukim teškoćama u razvoju najdulje do 21 godine života. Osnovnim obrazovanjem učenik stječe znanja i sposobnosti za nastavak obrazovanja. Osnivači osnovnih škola su županije (20 županija) i Grad Zagreb, općine, gradovi te pravne i fizičke osobe. Osnovne škole mogu biti redovite s općeobrazovnim programom, posebne s programom za djecu s teškoćama u razvoju, umjetničke (plesne i baletne) te škole na jeziku i pismu nacionalnih manjina.
Srednjoškolski odgoj i obrazovanje
Srednjoškolskim obrazovanjem se svakome pod jednakim uvjetima i prema njegovim sposobnostima, nakon završetka osnovnog školovanja, omogućava stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja. Srednjoškolsko obrazovanje počinje upisom u srednju školu. Srednje škole, ovisno o vrsti obrazovnog programa, su gimnazije, strukovne i umjetničke škole. Srednjim obrazovanjem učenik stječe znanja i sposobnosti za rad i nastavak obrazovanja. Srednje obrazovanje učenik u gimnazijskim programima obrazovanja završava polaganjem državne mature, a srednje obrazovanje učenik u strukovnim i umjetničkim programima obrazovanja, koji traju najmanje četiri godine, završava izradom i obranom završnog rada u organizaciji i provedbi škole. Ukoliko učenik u strukovnim i umjetničkim programima obrazovanja, koji traju najmanje četiri godine želi nastaviti obrazovanje na visokoškolskoj instituciji, obvezan je polagati ispite državne mature.
Visoko obrazovanje
Sustav visokog obrazovanja je dvojak i čine ga sveučilišni i stručni obrazovni programi različitog trajanja. Sveučilišni studijski programi osposobljavaju studente za obavljanje poslova u znanosti i visokome obrazovanju, gospodarstvu, državnome, javnome i privatnome sektoru te ih osposobljavaju za razvoj i primjenu znanstvenih i stručnih dostignuća. Stručni studijski programi pružaju studentima primjerenu razinu znanja i vještina koja omogućava obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radni proces.
Obrazovanje odraslih
Osnovnoj podjeli odgojno-obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj pridodaje se i sustav obrazovanja odraslih. Praksa obrazovanja odraslih u Hrvatskoj, po mnogim svojim sastavnicama i obilježjima, gotovo da i ne zaostaje za praksom razvijenih zemalja. Republika Hrvatska ima mrežu ustanova za obrazovanje odraslih gotovo na čitavome području, te veliki broj različitih institucija koje, uz svoje redovne djelatnosti, provode i programe obrazovanja odraslih. Obrazovna ponuda, posebno u području neformalnog obrazovanja, velika je i široka, i, u pravilu, nastala je kao odgovor na obrazovne potrebe građana i pravnih osoba.
Umjetničko obrazovanje
Republika Hrvatska ima dobro razvijen sustav umjetničkog obrazovanja čija se djelatnost ostvaruje u skladu s odredbama Zakona o umjetničkom obrazovanju i Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Umjetničke škole su glazbene, plesne, likovne i druge škole koje izvode umjetničke programe. Umjetničko obrazovanje dostupno je svakome pod jednakim uvjetima bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, rođenje, društveni položaj, invalidnost, seksualnu orijentaciju i dob, prema njegovim sposobnostima. Djeca državljana država članica Europske unije imaju pravo na pristup umjetničkom obrazovanju pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani, te se upisuju u ustanove za umjetničko obrazovanje u Republici Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani. Djeca državljana Republike Hrvatske koja su se obrazovala u nekoj državi članici Europske unije, a nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj, imaju pravo na pristup umjetničkom obrazovanju pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani koji se obrazuju u ustanovama za umjetničko obrazovanje u Republici Hrvatskoj.
Odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama
Odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama provodi se u redovitoj školi uz potpunu ili djelomičnu integraciju prema stupnju i vrsti teškoće, po redovitim, individualiziranim i posebnim nastavnim programima ili iznimno, ako je učenicima potrebna i dodatna zdravstvena i socijalna skrb, u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama.