Vrednovanje odgojno-obrazovnih postignuća učenika

Načini, postupci i elementi vrjednovanja odgojno-obrazovnih postignuća učenika u srednjoj školi proizlaze iz nacionalnoga i predmetnoga kurikuluma, nastavnoga plana i programa, školskoga kurikuluma te Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br.: 112/2010) kao i pravila ponašanja učenika koje donosi škola.

Elemente ocjenjivanja određenoga nastavnoga predmeta te načine i postupke vrednovanja izrađuje nastavnik određenoga nastavnoga predmeta s nastavnicima istoga nastavnoga predmeta, odnosno odgojno-obrazovnoga područja na lokalnoj, regionalnoj, odnosno nacionalnoj razini.

Uspjeh učenika u ocjenjivanju uratka, praktičnoga rada, pokusa, izvođenja laboratorijske i druge vježbe, nastupa (umjetničke: glazbene, plesne i likovne škole), ocjenjuje se temeljem primjene učenikova znanja u izvođenju zadatka, samostalnosti i pokazanih vještina, korištenju materijala, alata, instrumenata i drugih pomagala te primjeni sigurnosnih mjera prema sebi, drugima i okolišu. Načine, postupke i elemente vrednovanja u umjetničkim školama određuju stručna povjerenstva umjetničkih škola. Vrednovanje provodi ispitno povjerenstvo na javnim i internim nastupima te godišnjim ispitima.

Aktivnosti u procesu vrednovanja razvoja učenikovih kompetencija i ponašanja provode nastavnici, razrednici i stručni suradnici transparentno, javno i kontinuirano, poštujući učenikovu osobnost i dajući svakome učeniku jednaku priliku.

Kod učenika s teškoćama vrednuje se njegov odnos prema radu i postavljenim zadacima te odgojnim vrijednostima. Načine, postupke i elemente vrednovanja učenika s teškoćama, koji savladavaju individualne programe i posebne kurikulume uključujući i vladanje, nastavnici primjeruju teškoći i osobnosti učenika. Vrednovanje se usmjeruje na poticanje učenika na aktivno sudjelovanje u nastavi i izvannastavnim aktivnostima, razvijajući njegovo samopouzdanje i osjećaj napredovanja kako bi kvalitetno iskoristio očuvane sposobnosti i razvio nove. Načini i postupci vrednovanja trebaju biti u skladu s preporukama stručnoga tima za pojedino područje, primjereni stupnju i vrsti teškoće te jasni svim sudionicima u procesu vrednovanja. Razina se razvijenosti kompetencija učenika provjerava oblikom u kojemu mu njegova teškoća najmanje smeta i u kojemu se najbolje može izraziti. Pogreške nastale zbog teškoće moraju se ispraviti, ali ne smiju utjecati na cjelokupno vrednovanje rada, tj. na ocjenu. Ocjenu treba popratiti opisno.

Tijekom godine nastavnik ima mogućnost usmenoga i pisanoga provjeravanja postignute razine kompetencija učenika, a na početku nastavne godine nastavnik može provesti uvodno ili inicijalno provjeravanje. Svako se inicijalno provjeravanje mora najaviti i provesti do kraja drugoga tjedna od početka nastavne godine, a pisane inicijalne provjere ne ubrajaju se u broj planiranih pisanih provjera. Rezultat inicijalne provjere upisuje se u bilješke o praćenju učenika, ne ocjenjuje se te služi pravovremenome pružanju kvalitetne individualne informacije učeniku i roditelju.

Pod usmenim provjeravanjem podrazumijevaju se svi usmeni oblici provjere postignute razine kompetencija učenika koji rezultiraju ocjenom. Usmeni se oblici provjere provode kontinuirano tijekom nastavne godine, u pravilu poslije obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja. Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje učenika može se provoditi na svakom nastavnome satu bez obveze najave i, u pravilu, ne smije trajati dulje od 10 minuta po učeniku. U danu kada piše pisanu provjeru, učenik može biti usmeno provjeravan samo iz jednoga nastavnoga predmeta, odnosno iz dvaju nastavnih predmeta ako taj dan nema pisanih provjera. Datum svake usmene provjere mora biti unesen u rubriku bilježaka. Pod pisanim provjeravanjem podrazumijevaju se svi pisani oblici provjere koji rezultiraju ocjenom učenikovog pisanoga uratka. Provodi se poslije obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja, kontinuirano tijekom nastavne godine. Razlikuju se pisane provjere u trajanju duljem od 15 minuta i kratke pisane provjere u trajanju do 15 minuta koje se, osim trajanjem, bitno razlikuju i opsegom nastavnoga sadržaja. Obrazovna se postignuća iz kratkih pisanih provjera, u pravilu, upisuju u rubriku za bilješke u imeniku. Nastavnik je dužan obavijestiti učenike o opsegu sadržaja koji će se provjeravati i načinu provođenja pisane provjere. U jednome danu učenik može pisati samo jednu pisanu provjeru, a u jednome tjednu najviše četiri pisane provjere.

Svaka je škola dužna za tekuću godinu imati okvirni vremenik pisanih provjera znanja. Vremenik se sastoji od popisa razrednih odjela i kalendara nastavnih dana te upisanih planiranih pisanih provjera. Izrađen je prema izvedbenome nastavnome planu i programu i rasporedu sati pojedinih razrednih odjela. U vremenik se upisuju i kratke pisane provjere koje se najavljuju i upisuju 5 (pet) nastavnih dana prije provedbe. Iznimno, vremenik u strukovnim školama donosi se i objavljuje za svaki naredni mjesec i to najkasnije 15 dana unaprijed. U iznimnim je situacijama moguće odgoditi planiranu pisanu provjeru ili odustati od pisanoga provjeravanja utvrđenu vremenikom. Nakon obrazloženja i novoga dogovora s učenicima odluku o tome donose predmetni nastavnik, stručni suradnik kojeg odredi ravnatelj i ravnatelj škole. Vremenik predlaže nastavnik, a usklađuje i donosi nastavničko vijeće.

Nastavnik određenoga nastavnoga predmeta utvrđuje elemente ocjenjivanja te načine i postupke vrednovanja s nastavnicima istoga nastavnoga predmeta, odnosno odgojno-obrazovnoga područja. Stručni aktiv škole je dužan uskladiti načine, postupke i elemente praćenja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini iz svih nastavnih predmeta, odnosno odgojno-obrazovnih područja. Nastavnik svakog nastavnoga predmeta je na početku i tijekom školske godine dužan upoznati učenike, razrednika te stručnu službu (pedagog, psiholog i stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila) s elementima ocjenjivanja, kao i s načinima i postupcima vrednovanja.

Tijekom praćenja učenikova razvoja nastavnik u rubriku bilježaka u imeniku upisuje samo ona zapažanja koja su nastavniku u praćenju učenika uočljiva, učeniku i roditelju razumljiva te koja nastavniku mogu pomoći u konačnome ocjenjivanju uspjeha u nastavnome predmetu, odnosno odgojno-obrazovnome području. U rubriku bilježaka nastavnik može unositi i sljedeće podatke: datum pisane provjere, posljednju cjelinu koja se usmeno provjeravala, broj ostvarenih / broj mogućih bodova na pisanoj provjeri, teme i rezultate samostalnih, seminarskih i drugih radova učenika, redovitost izvršavanja zadataka i druge informacije koje su osnova za ocjenu pojedinoga predmeta. Učenika iz pojedinoga nastavnoga predmeta ocjenjuje nastavnik koji poučava nastavni predmet. Nastavnik ocjenjuje javno u razrednome odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osim u iznimnim slučajevima (nastava u bolnici, u kući). Nastavnik je dužan svaku ocjenu javno priopćiti i obrazložiti učeniku, a priopćenu ocjenu upisati u imenik u za to odgovarajući odjeljak. Ocijenjeni pisani rad te druge vrste radova, nastavnik je dužan dati učeniku na uvid i čuvati u školi do kraja školske godine. U umjetničkim školama učenikovo znanje na redovitim godišnjim ispitima ocjenjuje predmetni nastavnik koji je radio s njime tijekom nastavne godine i ispitno povjerenstvo, a na popravnim, razrednim, predmetnim i razlikovnim ispitima ocjenjuje ga ispitno povjerenstvo.

Učenik ima pravo znati elemente ocjenjivanja, kao i načine i postupke vrednovanja od svakoga nastavnika za svaki nastavni predmet. Učenik je dužan pridržavati se svih pravila koja se odnose na načine i postupke vrednovanja, te na pravila ponašanja učenika u školi. Ukoliko se učenik ne pridržava pravila, nastavnik može predložiti određenu pedagošku mjeru razredniku, razrednome vijeću ili nastavničkome vijeću, koje može donijeti odluku o izricanju pedagoške mjere učeniku.

Roditelj, također, ima pravo znati elemente ocjenjivanja, kao i načine i postupke vrednovanja za svaki nastavni predmet. Razrednik je dužan na prvome roditeljskom sastanku informirati roditelje o odredbama Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, a na prvome nastavnome satu učenike. Ravnatelj škole dužan je na početku školske godine informirati sve nastavnike i stručne suradnike o odredbama Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi.

Uspjeh redovitih učenika prati se i ocjenjuje tijekom nastave, a učenici se ocjenjuju iz svakog nastavnog predmeta i iz vladanja. Ocjene iz nastavnih predmeta utvrđuju se brojčano, a ocjene iz vladanja opisno.

Brojčane ocjene učenika u pojedinim nastavnim predmetima su: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1), a sve su ocjene osim ocjene nedovoljan (1) prolazne. Učenici koji na kraju školske godine imaju prolazne ocjene iz svakog nastavnog predmeta prelaze u viši razred. Opisne ocjene iz vladanja su: uzorno, dobro i loše.

Zaključna je ocjena iz nastavnoga predmeta izraz postignute razine učenikovih kompetencija u nastavnome predmetu/području i rezultat ukupnoga procesa vrednovanja tijekom nastavne godine, a izvodi se temeljem elemenata vrednovanja. Nastavnici na početku školske godine na stručnim aktivima pojedinih nastavnih predmeta utvrđuju elemente, načine i postupke u procesu zaključivanja ocjene. Zaključna ocjena iz nastavnoga predmeta na kraju nastavne godine ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena, osobito ako je učenik pokazao napredak u drugom polugodištu.

U školama koje ostvaruju alternativni ili međunarodni program učenik se ocjenjuje sukladno programu koji se ostvaruje, a u školi koja izvodi nastavu po nastavnom planu i programu jezika i kulture za pripadnike nacionalne manjine, učenik se posebno ocjenjuje te se ocjena upisuje u razrednu svjedodžbu. Ocjene učenika s teškoćama iskazuje se opisno ili brojčano, ovisno o programu u koji je uključen.

Učenici koji postižu iznimne rezultate mogu biti usmeno i pisano pohvaljeni, odnosno nagrađeni. Usmenu pohvalu izriče razrednik, pisanu pohvalu daje razredno vijeće, a nagradu dodjeljuje učiteljsko vijeće.

Na osnovi praćenja i ocjenjivanja tijekom nastavne godine zaključnu ocjenu iz nastavnog predmeta utvrđuje nastavnik nastavnog predmeta, a ocjenu iz vladanja razrednik. Uspjeh učenika i zaključna ocjena za svaki nastavni predmet utvrđuje se javno u razrednom odjelu, odnosno obrazovnoj skupini na kraju nastavne godine. U slučaju izbivanja ili spriječenosti nastavnika određenog nastavnog predmeta, odnosno razrednika, ocjenu utvrđuje razredno vijeće na prijedlog učitelja, odnosno nastavnika ili stručnog suradnika kojeg odredi ravnatelj.

Zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja učenicima mogu biti izrečene sljedeće pedagoške mjere: opomena, ukor, strogi ukor, odgojno-obrazovni tretman produženog stručnog postupka i preseljenje u drugu školu. Pedagošku mjeru opomene izriče razrednik, ukora razredno vijeće, strogog ukora nastavničko vijeće, opomene pred isključenje i odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka nastavničko vijeće, preseljenja u drugu školu nastavničko vijeće, a isključenja iz škole ravnatelj. Do okončanja postupka izricanja mjere isključenja iz srednje škole ravnatelj može trenutačno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnog procesa.

Škole su dužne provoditi pedagoške mjere poštujući učenikovu mentalnu i socijalnu zrelost, opće stanje, osjetljivost i druge okolnosti koje utječu na njegov razvoj. Pored odlučnih činjenica utvrđuju se sve činjenice učenikovog razvoja, obiteljskih i drugih okolnosti u kojima živi te sve druge važne okolnosti.

Uspjeh i napredovanje učenika

Opći uspjeh utvrđuje se kao: odličan, vrlo dobar, dobar, dovoljan i nedovoljan. Opći uspjeh učenika koji ima sve ocjene prolazne utvrđuje se aritmetičkom sredinom ocjena iz svih predmeta, i to ocjenom:

• odličan – ako ima srednju ocjenu najmanje 4,50
• vrlo dobar – ako ima srednju ocjenu 3,50 do 4,49
• dobar – ako ima srednju ocjenu od 2,50 do 3,49
• dovoljan – ako ima srednju ocjenu 2 do 2,49

Učeniku se utvrđuje opći uspjeh nedovoljan (1) ako mu je na kraju nastavne godine zaključena ocjena nedovoljan iz najmanje tri nastavna predmeta, odnosno ako nije položio popravni ispit u propisanim rokovima. Učenik kojemu je opći uspjeh utvrđen ocjenom nedovoljan (1) ponavlja razred.

Riječ dovoljan dodjeljuje se uz ocjenu 2, a to znači da se procjenjuje da učenik može i treba postići više, odnosno da se od njega očekuje bolji uspjeh i, k tomu, dodatni napor. Ono čime je ocjenjivač zadovoljan opisuje se riječju (ocjenom) dobro. To znači da je ocjenjivač zadovoljan učenikovim postignućem, tj. da je učenik napravio ono što se od njega očekivalo.

Ako kakav učenikov rad, odnosno ispitni rezultat nadmašuje očekivanja to se opisuje riječima (ocjenom) vrlo dobro, što bi trebalo značiti da je ispitivač zadovoljan iznad svojih očekivanja, odnosno da učenikovo postignuće zahtijeva isticanje kvalitete rada i uložena napora.

Kad se učenici posebno istaknu originalnošću i kvalitetom svojega rada, uloženim naporom i čime sličnim što se ističe u odnosu na ostale, to se označava riječima (ocjenom) izvrsno ili odlično.

Učenik koji ima sve ocjene prolazne prelazi u viši razred, dok učenik kojemu je opći uspjeh utvrđen ocjenom nedovoljan (1) ponavlja razred.

Za učenika koji na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta, škola je dužna organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja kroz dopunski rad koji je učenik dužan pohađati. Trajanje dopunskog rada utvrđuje nastavničko vijeće po nastavnim predmetima. U slučaju da učenik tijekom dopunskog rada ostvari očekivane ishode nastavnik mu zaključuje prolaznu ocjenu. S ocjenom ili potrebom upućivanja na popravni ispit nastavnik je dužan upoznati učenika na zadnjem satu dopunskog rada. Ako se učeniku nakon dopunskog rada ne zaključi prolazna ocjena, učenik se upućuje na popravni ispit koji se održava krajem školske godine, a najkasnije do 25. kolovoza tekuće godine.

Iznimno učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.

Učenik ili roditelj koji nije zadovoljan zaključnom ocjenom iz pojedinog nastavnog predmeta ima pravo u roku od dva dana od dana priopćenja ocjene podnijeti zahtjev učiteljskom, odnosno nastavničkom vijeću radi preispitivanja ocjene. Učenik ima pravo na polaganje ispita pred povjerenstvom ako i nakon preispitivanja ocjene nije zadovoljan ocjenom. Učenik ili roditelj može podnijeti zahtjev za polaganjem ispita pred povjerenstvom, u roku od dva dana od priopćenja odluke učiteljskog, odnosno nastavničkog vijeća. Povjerenstvo čine tri člana koje određuje učiteljsko, odnosno nastavničko vijeće, a ocjena povjerenstva je konačna. Način polaganja ispita pred povjerenstvom uređuje se statutom škole.

Učenik koji iz opravdanih razloga nije mogao pohađati nastavu i biti ocijenjen iz jednog ili više predmeta upućuje se na polaganje predmetnog ili razrednog ispita. Ako učenik zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga ne pristupi popravnom ili predmetnom odnosno razrednom ispitu u propisanim rokovima, škola mu je dužna omogućiti polaganje ispita nakon prestanka razloga zbog kojeg nije pristupio ispitu. Razlozi i način polaganja razrednih i predmetnih ispita utvrđuju se statutom škole.

Učenik srednje škole može najviše dva puta upisati isti razred. Tijekom srednjeg obrazovanja to pravo učenik može koristiti najviše dva puta, osim učenika koji pohađa program za stjecanje niže razine srednjeg obrazovanja koji to pravo može koristiti samo jedanput. Iznimno, sukladno propisima kojima se uređuje strukovno obrazovanje, učenik može svaki razred upisati dva puta.

Ako učenik zbog zdravstvenog stanja ne može sudjelovati u određenoj školskoj aktivnosti ili bi to sudjelovanje štetilo njegovu zdravlju, može se privremeno ili trajno osloboditi od pohađanja nastavnog predmeta ili sudjelovanja u određenim nastavnim sadržajima, ako ti nastavni sadržaji nisu iz osnovnih predmeta struke. Odluku o oslobađanju učenika donosi nastavničko vijeće na prijedlog liječnika primarne zdravstvene zaštite. Učeniku koji je tijekom cijele nastavne godine oslobođen pohađanja nastave određenog nastavnog predmeta, završna ocjena za taj predmet ne upisuje se u javnu ispravu već se upisuje da je oslobođen.

Učenici koji imaju status kategoriziranog športaša sukladno odredbama Zakona o športu, posebno daroviti učenici u umjetničkom području i učenici koji se pripremaju za međunarodna natjecanja, mogu završiti školu pohađanjem nastave ili polaganjem ispita u vremenu za polovinu duljem od propisanog trajanja upisanog programa. Odredbe o pohađanju nastave i polaganju ispita tih učenika uređuju se statutom škole.

Svjedodžbe i druge isprave o ocjenama

Srednje obrazovanje učenika gimnazijskih programa obrazovanja završava polaganjem državne mature. Srednje obrazovanje učenika u strukovnim i umjetničkim programima obrazovanja, koji traju najmanje četiri godine, završava izradom i obranom završnoga rada u organizaciji i provedbi škole. Učenici strukovnih i umjetničkih programa obrazovanja, koji traju najmanje četiri godine, mogu polagati i ispite državne mature. Cilj je državne mature provjera i vrjednovanje postignutih znanja i sposobnosti učenika, stečenih obrazovanjem prema propisanim općeobrazovnim nastavnim planovima i programima.

Postoje obvezni i izborni ispiti državne mature, a jednaki su za sve učenike i svi ih učenici polažu u isto vrijeme. Ispite državne mature, osim učenika gimnazijskih programa obrazovanja, polažu i učenici najmanje četverogodišnjih strukovnih i umjetničkih programa obrazovanja koji žele nastaviti obrazovanje na visokoškolskoj razini. Ispite državne mature organizira i provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Obvezni ispiti državne mature su: Hrvatski jezik, Matematika i strani jezik. Posebnosti su kod učenika klasičnih gimnazija i učenika koji se školuju na jezicima i pismima nacionalnih manjina. Učenici klasičnih gimnazija mogu, prema osobnome izboru, kao obvezni ispit državne mature umjesto ispita iz stranoga jezika polagati ispit iz Latinskoga ili Grčkoga jezika. Učenici koji se školuju na jeziku i pismu nacionalnih manjina u sklopu obveznih ispita državne mature, uz ispit iz Hrvatskoga jezika, obvezno polažu i ispit iz materinskoga jezika nacionalne manjine na kojemu se školuju, a kao treći ispit u sklopu obveznih ispita državne mature biraju ispit iz Matematike ili stranoga jezika. Međutim, i ti učenici za rangiranje na studijske programe moraju položiti sve ispite državne mature koje je visoko učilište postavilo kao uvjet. Iznimno, učenici koji se školuju na jeziku i pismu češke nacionalne manjine mogu odabrati žele li ispite državne mature polagati kao učenici pripadnici nacionalnih manjina ili kao ostali učenici.

Kao obvezni ispit državne mature može se polagati samo strani jezik čiji je sadržaj propisan ispitnim katalogom, a iz kojega je učenik u najmanje dvije školske godine tijekom srednjega obrazovanja bio pozitivno ocijenjen. U sklopu izbornih ispita učenik može prijaviti bilo koji strani jezik čiji je sadržaj propisan ispitnim katalogom.

Obvezni ispiti državne mature mogu se polagati na dvjema razinama: višoj razini (A) i osnovnoj razini (B). Uvidom u zahtjeve studijskih programa učenik će se sam opredijeliti za razinu koju će polagati na ispitu državne mature. Položena viša razina (A) obveznoga ispita omogućuje učeniku pristup i onim studijskim programima koji traže osnovnu razinu (B). Učenici koji polože osnovnu razinu (B) ispita nemaju mogućnost prijave na studijski program koji traži položenu višu razinu (A) ispita. Popis izbornih ispita donosi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja za svaku školsku godinu i objavljuje ih na svojoj mrežnoj stranici. U jednome roku može se odabrati najviše šest izbornih ispita. Izborni ispiti državne mature iz stranih jezika polažu se na višoj razini (A). Izborni ispit iz Latinskoga jezika polaže se na osnovnoj razini (B). Ispit iz Grčkoga jezika i svi ostali izborni ispiti polažu se na jedinstvenoj razini. Međutim, prilikom vrjednovanja za upis na studijske programe, svi se izborni ispiti, bez obzira na stvarnu razinu, jednako vrjednuju. Sadržaji ispita prema razinama propisuju se ispitnim katalozima koji se mogu pronaći na mrežnoj stranici Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (http://www.ncvvo.hr). Polaganje državne mature i ispita državne mature uređuje se Pravilnikom o polaganju državne mature.

Učenici gimnazijskih programa koji su uspješno položili državnu maturu dobivaju svjedodžbu o državnoj maturi. Svjedodžba o državnoj maturi svjedodžba je koja sadrži klasifikacijsku oznaku, broj upisnika i datum izdavanja isprave, ime, prezime te opće podatke o učeniku, vrstu gimnazijskoga programa, naziv i sjedište škole, datum stečenih uvjeta za polaganje državne mature, nazive predmeta obveznoga dijela državne mature, razinu ispita i postignuti uspjeh, tekst: »Ocjene za uspjeh iz predmeta: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2).«, potpis ravnatelja škole i mjesto za pečat.

Učenici u strukovnim i umjetničkim programima obrazovanja, koji traju najmanje četiri godine, koji su uspješno položili ispite državne mature dobivaju potvrdu o položenim ispitima državne mature potvrda. Potvrda o položenim ispitima državne mature potvrda je koja sadrži klasifikacijsku oznaku, broj upisnika i datum izdavanja isprave, ime, prezime te opće podatke o učeniku, vrstu gimnazijskoga programa, odnosno strukovne kvalifikacije/zanimanja, naziv i sjedište škole, nazive ispita obveznoga dijela državne mature, razinu ispita i postignuti uspjeh, za učenike četverogodišnjih strukovnih škola, nazive ispita izbornoga dijela državne mature i uspjeh, tekst: »Ocjene za uspjeh iz predmeta: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2).«, potpis ravnatelja škole i mjesto za pečat, te potpis ravnatelja Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja otisnut na desnoj strani.

Učenici u strukovnim i umjetničkim programima obrazovanja, koji su uspješno izradili i obranili završni rad izdaje se svjedodžba o završnome radu. Svjedodžba o završnome radu svjedodžba je koja sadrži osnovu za pristupanje izradbi i obrani završnoga rada, kao što su: podatci o prethodno završenim razredima u strukovnoj kvalifikaciji/zanimanju, školsku godinu upisa učenika u prvi razred, odnosno početak obrazovanja, datum stečenih uvjeta za obranu završnoga rada, razdoblje izradbe i obrane završnoga rada, dijelovi završnoga rada i prostor za upis postignutoga uspjeha, prostor za upis općega uspjeha, prostor za upis strukovne kvalifikacije/zanimanja, tekst: »Ocjene za uspjeh iz predmeta: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2).«, tekst: »Ocjene za opći uspjeh: odličan, vrlo dobar, dobar, dovoljan.«

Svjedodžbe i druge isprave o ocjenama, postignutome uspjehu, stečenome znanju ili vještinama učenicima srednjih škola izdaju školske ustanove, odnosno Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Ostale isprave o ocjenama, postignutome uspjehu, stečenome znanju ili vještinama učenicima srednjih škola su:

• Izvješće o postignutome uspjehu na kraju prvoga polugodišta za učenike srednje škole,
• Razredne svjedodžbe koje se izdaju učenicima srednjih škola na završetku svakoga razreda
• Dnevnik praktične nastave
• Uvjerenje o završenome dijelu obrazovnoga programa za stjecanje zdravstvenih kvalifikacija,
• Potvrda o položenome predmetnom (razlikovnom, dopunskom) ispitu.
• Potvrdnica o završenome dijelu programa u zanimanjima pomorski nautičar, tehničar za brodostrojarstvo ili drugo odgovarajuće zanimanje,

Izvješće o postignutome uspjehu na kraju prvoga polugodišta pisana je obavijest kojom škola upoznaje roditelje/skrbnike učenika s ostvarenim rezultatima na kraju prvoga polugodišta.

Razredna svjedodžba koja se izdaje učenicima srednjih škola na završetku svakoga razreda svjedodžba je o završnome radu, odnosno potvrda o položenome predmetnom (razlikovnom, dopunskom) ispitu, odnosno svjedodžba prevodnica i uvjerenje o završenome dijelu obrazovnoga programa za stjecanje zdravstvenih kvalifikacija koja sadrži: naziv i sjedište škole, klasifikacijsku oznaku i datum izdavanja isprave, matični broj učenika te podatke o učeniku,, potpis razrednika i ravnatelja škole te mjesto za pečat škole. Osim navedenog razredna svjedodžba o završetku razreda u srednjoj školi sadrže i naziv i ukupno trajanje strukovne kvalifikacije/zanimanja, vrste gimnazije, naziv zanimanja za strukovne programe za vezane obrte te prostor za upisivanje predmeta i ocjena za program naukovanja, školsku godinu upisa učenika u razred za koji se izdaje svjedodžba te po koji put je učenik upisan u taj razred, pune nazive ili prostor za upis naziva obveznih nastavnih predmeta, prostor za upis izbornih i fakultativnih nastavnih predmeta, prostor za upis ocjene iz vladanja, prostor za upis ocjene općega uspjeha učenika, prostor za upis ukupnoga broja sati izostanaka učenika, od toga neopravdanih, tekst: »Ocjene za uspjeh iz predmeta: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2), nedovoljan (1).«, tekst: »Ocjena za vladanje: uzorno, dobro, loše.«

Dnevnik praktične nastave i vježbi je obvezna evidencija koju vode učenik i poslodavac kod kojega je učenik na praktičnoj nastavi, odnosno vježbama, a sadrži naziv škole, razred i školsku godinu, ime i prezime učenika, matični broj učenika, adresu stanovanja, naziv strukovne kvalifikacije/zanimanja, ime i prezime razrednika i nastavnika koji prati napredak učenika na praktičnoj nastavi/vježbama, potvrdu škole o osposobljenosti učenika za rad na siguran način, podatke o poslodavcu kod kojega je učenik na praktičnoj nastavi, odnosno vježbama, evidencija prisustvovanja na praktičnoj nastavi, odnosno vježbama, radni zadatci učenika na praktičnoj nastavi, odnosno vježbama, ocjena poslodavca o uspjehu i vladanju učenika na praktičnoj nastavi, odnosno vježbama, bilješke i druge podatke značajne za tijek i svladavanje programa praktične nastave, odnosno vježbe. Ustanove za strukovno obrazovanje vode evidenciju o obavljanju praktične nastave ili vježbi učenika kod poslodavca. Evidencija se vodi u pisanome ili elektroničkome obliku.

Uvjerenje o završenome dijelu obrazovnoga programa za stjecanje zdravstvenih kvalifikacija dokument je koji sadrži naziv zdravstvene kvalifikacije, školsku godinu u kojoj se učenik upisao u prvi razred, kao i tekst: »Učenik je s uspjehom završio dvogodišnji općeobrazovni program, čime je stekao uvjet za nastavak obrazovanja za stjecanje zdravstvene kvalifikacije

Potvrda o položenome predmetnom (razlikovnom, dopunskom) ispitu potvrda je koja sadrži vrstu ispita, vrstu škole (gimnazija), odnosno strukovne kvalifikacije/zanimanja prema kojem se ispit polaže, razred za koji se ispit polaže, prostor za upis nastavnih predmeta i ocjena, datum polaganja ispita, tekst: »Ocjene za uspjeh iz predmeta: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2).«

Potvrdnica o završenome dijelu programa u zanimanjima pomorski nautičar, tehničar za brodostrojarstvo ili drugo odgovarajuće zanimanje dokument je kojeg učenicima koji završe srednje obrazovanje za zanimanje Pomorski nautičar, Tehničar za brodostrojarstvo ili drugo odgovarajuće zanimanje, izdaje ministarstvo nadležno za pomorstvo na temelju posebnoga propisa kojim se uređuju zvanja i svjedodžbe o osposobljenosti pomoraca, kao i odgovarajućih međunarodnih propisa.

Reference:

• Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi(»Narodne novine« br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12).
• Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2685)
• Nastavni planovi i programi za gimnazije (http://www.ncvvo.hr/drzavnamatura/web/public/dokumenti)
• Pravilnik o polaganju državne mature (»Narodne novine« br. 1/13)
• Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br.: 112/10)
• Pravilnik o sadržaju i obliku svjedodžbi i drugih javnih isprava te pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji u školskim ustanovama (»Narodne novine« br. 032/2010)
• Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadržaju i obliku svjedodžbi i drugih javnih isprava te pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji u školskim ustanovama (»Narodne novine« br. 050/2011)
• Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadržaju i obliku svjedodžbi i drugih javnih isprava te pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji u školskim ustanovama (»Narodne novine« br. 145/2011)