Odgoj i obrazovanje u strukovnim školama ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma, strukovnih kurikuluma i školskog kurikuluma. Nacionalni kurikulum utvrđuje vrijednosti, načela, općeobrazovne ciljeve i ciljeve poučavanja, koncepciju učenja i poučavanja, pristupe poučavanju, obrazovne ciljeve po obrazovnim područjima i predmetima definirane ishodima obrazovanja, odnosno kompetencijama te vrednovanje i ocjenjivanje. Sukladno članku 26. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj srednjoj školi (Narodne novine br.: 87/2008, 86/2009, 92/2010, ispr. -105/2010, 90/2011, 16/2012, 86/2012 - pročišćeni tekst i 94/2013, 152/2014) nacionalni kurikulum donosi ministar nadležan za obrazovanje.

Izradom Strategije za izradu i razvoj nacionalnoga kurikuluma za predškolski odgoj, opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje te donošenjem Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011.), strukturiranog prema odgojno-obrazovnim razinama i odgojno-obrazovnim ciklusima, stvoren je prostor za dublje zahvate u odgojno-obrazovnome sustavu. Na taj se dokument nastavlja Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (»Narodne novine« br.: 124/2014.) koja pruža holistički pristup obrazovanju, a usredotočena je na nekoliko glavnih ciljeva koji strategiju ujedno i prožimaju: kvalitetno, učinkovito i relevantno obrazovanje dostupno svima pod jednakim uvjetima. Strategija uvažava prethodno donesene strateške i razvojne dokumente te predviđa omogućivanje fleksibilnosti i prilagodljivosti sustava obrazovanja, ali i njegovu podložnost stalnom preispitivanju i periodičnim revizijama. Strategija je usmjerena obrazovanju koje aktivno potiče cjelovit individualni razvoj svakog učenika, te promiče društvenu jednakost i demokratske vrijednosti i snažno pridonosi društvenome i gospodarskome razvoju.

U poglavlju Rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje Strategija definira osam razvojnih područja i za svako od njih određuje ključni strateški cilj. Ključni cilj drugog razvojnog područja provođenje je cjelovite kurikularne reforme čija prva dionica (veljača 2015. - siječanj 2016.) uključuje izradu kurikularnih dokumenata poput temeljnoga dokumenta Okvira nacionalnog kurikuluma, zatim i Nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje nakon kojih slijedi izrada i donošenje predmetnih kurikuluma po vrstama obrazovnih programa i po godinama.

Od školske godine 2013./2014. u pojedinim je strukovnim školama započela eksperimentalna provedba 25 strukovnih kurikuluma, a do donošenja nacionalnoga kurikuluma, odnosno predmetnih kurikuluma, odnosno novih strukovnih kurikuluma nastava se u strukovnim školama, pored navedenih 25 strukovnih kurikuluma, izvodi sukladno nastavnim planovima i programima.

Nastavnim planom i programom utvrđuje se tjedni i godišnji broj nastavnih sati za obvezne i izborne nastavne predmete, njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati po predmetima i ukupni tjedni i godišnji broj sati te ciljevi, zadaće i sadržaji svakog nastavnog predmeta. Izborni predmeti obvezni su tijekom cijele školske godine za sve učenike koji se za njih opredijele, a učenik bira izborni predmet ili izborne predmete na početku školske godine. Učenik može prestati pohađati izborni predmet nakon pisanog zahtjeva i obrazloženja roditelja učenika i učenika učiteljskom vijeću do početka školske godine pod uvjetom da obveznu satnicu zamijeni drugim izbornim predmetom ili aktivnošću u školi.

Nastavni plan i program strukovnih škola sadrži zajednički općeobrazovni, posebni stručno-teorijski i fakultativni dio. Nastava općeobrazovnog i stručno-teorijskog dijela kurikuluma ostvaruje se u ustanovi za strukovno obrazovanje a organizira se u razrednim odjelima i obrazovnim skupinama sukladno Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja. Nastava praktičnog dijela kurikuluma ostvaruje se u ustanovi i/ili kod poslodavca, u drugoj ustanovi, a u obrazovnim skupinama ili pojedinačno.

U zajedničkom općeobrazovnom i posebnom stručnom dijelu nastavnog plana i programa nalaze se i izborni predmeti od kojih učenik bira jedan ili više predmeta prema svojim interesima i sklonostima.

Zajednički općeobrazovni dio nastavnog plana i programa za stjecanje srednje i niže stručne spreme sadrži općeobrazovne predmete koji su zajednički i obvezni za određenu razinu obrazovanja, a posebni stručni dio nastavnog plana i programa sadrži strukovne predmete (strukovno-teorijske predmete i praktičnu nastavu) koji su vezani za određeno zanimanje.

Stjecanje temeljnih kompetencija obuhvaća područja hrvatskoga jezika i književnosti, matematike, stranih jezika, informatike i tehnologije, područja biologije, kemije, fizike, povijesti, vjeronauka/etike, geografije, tjelesnoga i zdravstvenoga područja te umjetničkih područja kao što su likovna umjetnost, glazbena umjetnost i druge.

U tabličnom prikazu prikazan je nastavni plana koji se izvodi u jednoj od strukovnih škola, odnosno tjedni broj sati za općeobrazovne predmete za sva četiri razreda. Nastavni plan za stručno teorijske predmete, odnosno za praktičnu nastavu razlikuje se ovisno o programu od škole do škole. Strukovni dio strukovnoga kurikuluma sadrži obvezni i izborni dio te dio određen školskim kurikulumom.

Odgojno-obrazovni rad u strukovnim školama

Srednja škola radi na temelju školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa rada. Školski kurikulum i godišnji plan i program objavljuju se na mrežnim stranicama škole u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka (Narodne novine br.: 103/2003, 118/2006, 41/2008, 130/2011 i 106/2012).

Školski kurikulum utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program škole, a donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma, odnosno strukovnoga kurikuluma. Školski kurikulum odnosi se na načine na koje škole implementiraju kurikulumski okvir uzimajući u obzir odgojno-obrazovne potrebe i prioritete učenika i škole te sredine u kojoj škola djeluje. Izrađuje se u suradnji s djelatnicima škole, učenicima, roditeljima i lokalnom zajednicom. Školski kurikulum se odnosi na ponudu fakultativnih nastavnih predmeta, modula i drugih odgojno-obrazovnih programa, realizaciju dodatne i dopunske nastave te izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti.

Školski kurikulum pretpostavlja izradbu izvannastavnih i izvanškolskih programa i aktivnosti koje će škola programski razraditi i uskladiti vodeći računa o sklonostima i razvojnim mogućnostima učenika te o mogućnostima škole, a posebice o optimalnome opterećenju učenika. Školski kurikulum donosi školski odbor do 15. rujna tekuće školske godine na prijedlog nastavničkog vijeća. Godišnji plan i program rada donosi se na osnovi strukovnog kurikuluma (nastavnog plana i programa) i školskog kurikuluma, a donosi ga školski odbor do 30. rujna tekuće školske godine. Godišnjim planom i programom rada srednje škole utvrđuje se mjesto, vrijeme, način i izvršitelji poslova, a sadrži, u pravilu, podatke o uvjetima rada, podatke o izvršiteljima poslova, godišnji kalendar rada, podatke o dnevnoj i tjednoj organizaciji rada, tjedni i godišnji broj sati po razredima i oblicima odgojno-obrazovnog rada, planove rada ravnatelja, nastavnika te stručnih suradnika, planove rada stručnih tijela, plan stručnog osposobljavanja i usavršavanja u skladu s potrebama škole, te podatke o ostalim aktivnostima u funkciji odgojno-obrazovnog rada i poslovanja škole.

Zajednički općeobrazovni i posebni strukovni dio kurikuluma koji se ostvaruju u ustanovi sadržajno i organizacijski se povezuju, što se utvrđuje izvedbenim nastavnim planom i programom. U izvedbenom nastavnom programu stručno-teorijskog dijela kurikuluma potrebno je definirati nastavne sadržaje koji prethode izvođenju praktičnog dijela kurikuluma, potrebne za njegovo uspješno savladavanje. Ostvarivanje ukupnog godišnjeg fonda sati općeobrazovnog, stručno-teorijskog i praktičnog dijela kurikuluma, ustanova planira izvedbenim nastavnim planom i programom, ovisno o vrsti kurikuluma i uvjetima okruženja, u pravilu po modelu jedan tjedan teorijske nastave te jedan tjedan praktične nastave ili po modelu dan za dan odnosno za pojedine kvalifikacije sezonski.

Prije početka izvođenja praktičnog dijela kurikuluma polaznici moraju usvojiti sadržaje iz osnova zaštite na radu propisane strukovnim kurikulumom i položiti ispit pred osposobljenom osobom iz ustanove o čemu se vodi evidencija u dnevniku rada odnosno mapi praktične nastave. Kod izvođenja svake pojedinačne vježbe u sklopu praktičnog dijela kurikuluma, polaznik mora biti upoznat s izvorima opasnosti, usvajati postupke rada na siguran način i primijeniti zaštitna sredstva sukladno propisima kojima se uređuje sigurnost i zaštita na radu. Polaznik praktičnog dijela kurikuluma može raditi samo uz stručno vodstvo nastavnika u ustanovi, odnosno mentora kod poslodavca. Postupak utvrđivanja uvjeta za izvođenje praktične nastave kod poslodavaca provodi se na odgovarajući način kao i postupak utvrđivanja uvjeta za početak izvođenja programa u školskoj ustanovi. Za praćenje, organiziranje i izvođenje praktičnog dijela kurikuluma ustanova određuje jednog ili više nastavnika odgovarajuće kvalifikacije.

Strukovni kurikulum za polaznike s teškoćama organizira se uz primjenu individualiziranih postupaka u ustanovi za strukovno obrazovanje ili u drugim ustanovama koje obrazuju polaznike s teškoćama, a praktični dio kurikuluma može se ostvarivati i kod poslodavca.

Osnivač u suradnji s ustanovom za strukovno obrazovanje i dionicima svake godine, šest mjeseci prije početka školske godine, osigurava slobodna mjesta za izvođenje praktične nastave i vježbi koja se obavlja kod poslodavca, vodeći brigu o prilagođenim slobodnim mjestima za polaznike s teškoćama u razvoju.

Nastavna godina za određenu razinu kvalifikacije, gdje se nastava većim dijelom izvodi u obliku vježbi i praktične nastave, traje najviše 38 tjedana. Stjecanje znanja, vještina i sposobnosti provodi se praktičnom nastavom i vježbama. Ukupan fond sati i materijalni uvjeti za izvođenje praktične nastave i vježbi određuju se kurikulumom.

Prava i obveze ustanove za strukovno obrazovanje, polaznika i poslodavca iz provedbe praktične nastave i vježbi koje se izvode kod poslodavca, utvrđuju se ugovorom o provedbi praktične nastave.

Redovitim polaznicima u prvoj godini obrazovanja praktična nastava i vježbe mogu trajati najviše 4 sata dnevno, odnosno 20 sati tjedno. Redovitim polaznicima u ostalim godinama obrazovanja dnevno trajanje praktične nastave i vježbi uređuje se sukladno propisima kojima se uređuju radni odnosi te drugim propisima. Ako praktična nastava i vježbe kontinuirano traju 4 ili više sati dnevno, polaznicima iz stavka 2. ovoga članka mora se osigurati najmanje trideset minuta dnevnog odmora. Tijekom školske godine ustanova za strukovno obrazovanje i poslodavac polaznicima moraju osigurati najmanje 45 radnih dana odmora.

Ustanove za strukovno obrazovanje o polazniku vode evidenciju i dokumentaciju o obavljanju praktične nastave i vježbi kod poslodavca. Evidencija obvezno mora sadržavati podatke o poslodavcima kod kojih polaznici obavljaju praktičnu nastavu i vježbe, dokumentaciju o zdravstvenoj sposobnosti polaznika, dokaze o osposobljenosti za rad na siguran način, ugovor s poslodavcem, evidenciju ispunjavanja ugovorenih obveza, kao i evidenciju ostvarenja tog dijela kurikuluma.

Strukovnim obrazovanjem za vezane obrte stječu se kompetencije te strukovne kvalifikacije određene razine, obujma, profila i kvalitete kojima se omogućuje uključivanje na tržište rada ili nastavak obrazovanja. Obrazovanje za stjecanje strukovnih kvalifikacija za vezane obrte izvodi se prema strukovnom kurikulumu koji se sastoji od općeobrazovnog dijela i naukovanja. Naukovanje se sastoji od stručno-teorijskog dijela te praktične nastave i vježbi.

Strukovnim kurikulumom za vezane obrte utvrđuju se nastavni predmeti općeobrazovnog dijela, nastavna područja naukovanja i struke, sadržaj nastavnih područja, oblici, ljudski potencijali i materijalni uvjeti izvođenja, njegovo trajanje, godišnji i tjedni broj sati nastave. Strukovni kurikulum za vezane obrte donosi odlukom ministar nadležan za obrazovanje uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za obrt. Općeobrazovni i stručno-teorijski dio naukovanja izvodi se u srednjoj školi. Praktična nastava i vježbe naukovanja izvode se u srednjoj školi, kod obrtnika ili u pravnoj osobi (trgovačko društvo, ustanova i zadruga).

Za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja obrtnik, kao i pravna moraju imati dozvolu (licenciju) koju izdaje Hrvatska obrtnička komora. Praktičnu nastavu i vježbe naukovanja izvode osobe s položenim majstorskim ispitom. Praktičnu nastavu i vježbe naukovanja mogu izvoditi osobe kojima se priznaju prava sukladno Zakonu o obrtu (Narodne novine br.: 143/2013).

Na ispitu kojim se dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika i stečene pedagoške kompetencije ispitanik dokazuje praktične vještine i sposobnosti te stručno teorijska znanja potrebna za poučavanje učenika. Poseban program stjecanja osnovnih znanja o poučavanju učenika i pedagoških kompetencija donosi ministarstvo nadležno za obrazovanje sukladno posebnim propisima kojima se uređuje strukovno obrazovanje. Učenik se može primiti na praktičnu nastavu i vježbe naukovanja kod obrtnika i pravne osobe pod uvjetom da ima završenu najmanje osnovnu školu, odnosno da ima posebnu zdravstvenu sposobnost za zanimanje za koje se obrazuje.

Obrtnik i pravna osoba koji učenika primaju na praktičnu nastavu i vježbe naukovanja sklapaju s njim, odnosno s njegovim roditeljem ili skrbnikom ako učenik nije punoljetan, ugovor o naukovanju u pisanom obliku. Na ugovor se primjenjuju odredbe Zakona o obrtu i odredbe o minimalnim uvjetima za ugovore o naukovanju koje propisuje ministar za obrt, nakon prethodno pribavljenog mišljenja ministra nadležnog za obrazovanje.

Informacije o ovoj temi vidjeti u članku 6.2 Poučavanje i učenje u gimnazijama.

Reference:

• Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi(»Narodne novine« br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12).
• Zakon o strukovnom obrazovanju (»Narodne novine« br. 30/09)
• Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2685)
• Nastavni planovi i programi za strukovne škole (http://www.ncvvo.hr/drzavnamatura/web/public/dokumenti)
• Pravilnik o načinu organiziranja i izvođenju nastave u strukovnim školama (»Narodne novine« br. 140/09)
• Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu (»Narodne novine« br. 27/10., 55/11.)