Usvajanjem Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju 2009. godine osnovana je Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) koja postaje nadležna za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj. Agencija provodi vanjsko vrednovanje visokoškolskih ustanova na temelju Europskih standarda i smjernica.
Odgovorna tijela
Vanjsku procjenu Agencije provodi ENQA na temelju izvješća o samoprocjeni Agencije.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja upravlja i razvija okvir politike, pokazatelje i ciljeve u području osiguranja kvalitete u visokom obrazovanju.
Osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti u Hrvatskoj prati Agencija za znanost i visoko obrazovanje.
Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) je kao agencija za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti osnovana po uzoru na prakse zemalja Europske unije. Ostvarivanjem punopravnog članstva u krovnoj Europskoj udruzi za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju - European Association for Quality Assurance in Higher Education (ENQA) te uvrštavanjem u Europski registar agencija za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju, koji je osnovala skupina E4 - European Quality Assurance Register for Higher Education (EQAR), potvrđena je 2011. godine vjerodostojnost AZVO-a kao europske agencije ovlaštene za provođenje postupaka vanjskog osiguravanja kvalitete u čitavom Europskom prostoru visokog obrazovanja (EHEA).
Agencija za znanost i visoko obrazovanje samostalno i neovisno obavlja poslove u djelokrugu i nadležnosti utvrđenim Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 45/09), Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/03, 105/04, 174/04, 2/07 i 46/07) i Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (Narodne novine br.158/2003, 198/2003, 138/2006 i 045/2011).
Prema Zakonu o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju Agencija za znanost i visoko obrazovanje provodi dio postupaka inicijalne akreditacije, postupke reakreditacije, postupke tematskog vrednovanja, postupke vanjske neovisne periodične prosudbe unutarnjih sustava osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete (audit), prikuplja i obrađuje podatke o sustavu znanosti i visokog obrazovanja i drugim sustavima s kojima su znanost i visoko obrazovanje u međuovisnosti, a na kojima se temelje analize potrebne kao polazišta za utvrđivanje standarda i kriterija za vrednovanje koje provodi Agencija te donošenje ocjena u svim postupcima vrednovanja i koji predstavljaju relevantne informacije o stanju i učinkovitosti cjelokupnoga sustava znanosti i visokog obrazovanja potrebne stručnim i državnim tijelima za donošenje strateških odluka za razvoj znanosti i visokog obrazovanja u cjelini.
Agencija pruža i informacije o uvjetima upisa na visoka učilišta u Republici Hrvatskoj te objedinjuje podatke o ispunjavanju uvjeta za upis pristupnika na visoka učilišta na temelju kojih visoka učilišta upisuju studente na studijske programe.
Agencija provodi postupak priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija te pruža informacije o inozemnim te Hrvatskom sustavu visokog obrazovanja.
Jedna je od zadaća Agencije brinuti za uspješno funkcioniranje Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, Savjeta za financiranje znanosti i visokog obrazovanja, Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, područnih vijeća, matičnih odbora te stručnih povjerenstava.
Pristupi i metode za osiguranje kvalitete
Vrednovanje visokih učilišta u Republici Hrvatskoj odvija se u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Pravilnikom o mjerilima i kriterijima za vrednovanje kvalitete i učinkovitosti visokih učilišta i studijskih programa.
Dokumenti koji služe u postupku vrednovanja visokih učilišta su:
- Postupak vrednovanja visokih učilišta
- Kriteriji za vrednovanje visokih učilišta
- Upute za sastavljanje Tablica uz samoanalizu
- Upute za sastavljanje Samoanalize
- Upute za sastavljanje Završnog izvješća stručnog povjerenstva
Svi dokumenti su sukladni standardima i smjernicama za osiguranje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja (Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education Area, ENQA).
Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje sastavlja do 30. lipnja svake godine plan vrednovanja visokih učilišta za sljedeću kalendarsku godinu, te o njemu izvješćuje visoka učilišta. Izvan godišnjeg plana, vrednovanje nekog visokog učilišta može zatražiti Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske ili ministar znanosti i obrazovanja.
Nacionalno vijeće imenuje stručno povjerenstvo koje dobiva zadatak obaviti vrednovanje visokog učilišta. Stručno povjerenstvo se imenuje barem 3 mjeseca prije predviđenog posjeta visokom učilištu. Stručno povjerenstvo sastoji se od 5 članova od kojih su:
- 3 sveučilišna profesora (ili znanstvenika iz instituta) iz znanstvenih polja u kojima se izvode studijski programi na vrednovanome visokom učilištu u sastavu sveučilišta, a za vrednovanje veleučilišta i visokih škola 3 člana iz redova profesora visoke škole i sveučilišnih profesora s time da barem jedan član mora biti profesor visoke škole. Niti jedan od članova ne može biti zaposlen s punim ili nepunim radnim vremenom u vrednovanome visokom učilištu, niti u njemu izvoditi nastavu kao vanjski suradnik. Barem jedan od njih mora biti iz nekog drugog hrvatskog sveučilišta, odnosno regionalno udaljenog veleučilišta ili visoke škole, te barem jedan iz inozemstva.
- 1 sveučilišni profesor, odnosno profesor visoke škole, iz znanstvenog područja u koje ne ulaze studijski programi koje izvodi vrednovano visoko učilište, a koji je ujedno dobar poznavatelj (ekspert) sustava za osiguranje kvalitete visokog obrazovanja.
- 1 student iz nekog od znanstvenih polja u kojima su studijski programi vrednovanog visokog učilišta, ali s drugog hrvatskog sveučilišta, odnosno regionalno udaljenog veleučilišta ili visoke škole.
Kriteriji koji se primjenjuju kod vrednovanja visokih učilišta u sastavu sveučilišta, te integriranih sveučilišta u Republici Hrvatskoj, temelje se na Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te Pravilniku o mjerilima i kriterijima za vrednovanje kvalitete i učinkovitosti visokih učilišta i studijskih programa kao podzakonskom aktu.
Kod vrednovanja visokih učilišta uzimaju se u obzir opći dokumenti/programi potrebni za uređivanje znanstvenog i nastavnog rada na visokom učilištu, te kvantitativni i kvalitativni elementi koji obilježavaju rad visokog učilišta.
Visoko učilište mora posjedovati opće dokumente, odnosno programe potrebne za uređivanje znanstvenog i nastavnog rada na visokom učilištu. Njihov sadržaj i kvalitetu prosuđuje stručno povjerenstvo za vanjsko vrednovanje visokog učilišta.
Kvantitativni pokazatelji za vrednovanje visokog učilišta sadržani su u odnose se na obilježja koja je moguće iskazati brojčanom veličinom i/ili grafičkim prikazom. Nakon proučavanja Samoanalize visokog učilišta i posjete vrednovanome visokom učilištu, stručno povjerenstvo uspoređuje vrijednosti dobivenih kvantitativnih pokazatelja s onima koji su postavljeni kao standardi te donosi prosudbu o stupnju udovoljavanja svakog od kvantitativnih pokazatelja.
Kvalitativni kriteriji se temelje na Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Pravilniku o mjerilima i kriterijima, te na opće prihvaćenim spoznajama o stručnoj razini i dobroj praksi u visokom obrazovanju u Hrvatskoj i europskim zemljama. O stupnju udovoljavanja kvalitativnim kriterijima stručno povjerenstvo donosi svoju prosudbu polazeći pritom od vlastitog dobrog poznavanja obilježja kvalitete visokog obrazovanja i znanosti u Europi i svijetu.
Svoje prosudbe stručno povjerenstvo iskazuje u Završnome izvješću i podnosi izvješće Nacionalnom vijeću putem Agencije. Stručne službe Agencije dogovaraju sa članovima stručnog povjerenstva rok za sastavljanje Završnog izvješća koji ne smije biti dulji od 30 dana nakon obavljene posjete. Prispjelo Završno izvješće stručnog povjerenstva Agencija dostavlja visokom učilištu na koje se ono odnosi. Visoko učilište se može u roku od 15 dana očitovati o Izvješću, dajući Nacionalnom vijeću na razmatranje svoje primjedbe na Izvješće i potrebna razjašnjenja o nalazima u njemu.
Agencija priprema za sjednicu Nacionalnog vijeća Izvješće o obavljenim postupcima u vrednovanju visokog učilišta. Nacionalno vijeće razmatra cjelokupnu dokumentaciju iz Izvješća o obavljenim postupcima u vrednovanju visokog učilišta (članak 12.), te donosi odluku. Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje obavještava ministra znanosti i obrazovanja, visoko učilište i javnost o rezultatima vrednovanja visokog učilišta. Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje prati sveukupni tijek i opće rezultate vrednovanja visokih učilišta, te u okviru svojih zakonskih nadležnosti, predlaže i potiče donošenje mjera za unaprjeđenje visokog obrazovanja.