Financiranje

Financiranje predškolskog odgoja i obrazovanja

Osnivač dječjeg vrtića dužan je osigurati sredstva za osnivanje i rad dječjeg vrtića. Dječji vrtić osigurava sredstva prodajom usluga na tržištu i iz drugih izvora sukladno zakonu . Ako dva ili više osnivača zajednički osnivaju dječji vrtić, sredstva za osnivanje i rad dječjeg vrtića osiguravaju osnivači sukladno aktu o osnivanju.

Dječji vrtić, koji je osnovala jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, naplaćuje svoje usluge od roditelja-korisnika usluga, sukladno mjerilima koja utvrđuje predstavničko tijelo te jedinice osim programa predškole koji je za roditelje besplatan. Sredstva se uplaćuju u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja je osnovala dječji vrtić ili na žiroračun dječjeg vrtića, ako tako odluči predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Mjerila za osiguranje sredstava za zadovoljavanje javnih potreba u djelatnosti predškolskog odgoja na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđuje predstavničko tijelo županije, odnosno Grada Zagreba.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su za predškolski odgoj izdvojiti najmanje onoliko sredstava koliko svojim mjerilima utvrdi predstavničko tijelo županije, odnosno Grada Zagreba. O korištenju sredstava za osnivanje i rad dječjeg vrtića odlučuje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja je sredstva osigurala u svom proračunu, sukladno mjerilima koje je utvrdilo predstavničko tijelo županije, odnosno Grada Zagreba.

Dio sredstava za programe javnih potreba u području predškolskog odgoja osigurava se u državnom proračunu. Javnim potrebama smatraju se programi odgoja i obrazovanja: za djecu s teškoćama u razvoju i darovitu djecu, za djecu rane i predškolske dobi hrvatskih građana u inozemstvu, za djecu rane i predškolske dobi pripadnika nacionalnih manjina, program predškole.

Način raspolaganja sredstvima iz državnog proračuna i mjerila za sufinanciranje navedenih pojedinih programa propisuje ministar nadležan za obrazovanje. Na utvrđivanje i obračun plaća, naknada i drugih prihoda radnika dječjih vrtića, koji su u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili Republike Hrvatske, primjenjuju se propisi kojima se uređuju plaće, naknade i drugi prihodi javnih službenika i namještenika zaposlenih u osnovnom školstvu, ako su ti propisi povoljniji za radnike. U ime radnika u dječjim vrtićima sindikat kolektivno pregovara i potpisuje kolektivni ugovor s osnivačem ustanove, odnosno s financijerom.

Financiranje osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja

Sredstva za financiranje javnih potreba u djelatnosti osnovnog i srednjeg obrazovanja osiguravaju se: državnim proračunom, proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, sredstvima osnivača kada je osnivač druga fizička ili pravna osoba iz članka 90. ovog Zakona, prihodima koji se ostvaruju obavljanjem vlastite djelatnosti i drugim namjenskim prihodima, uplatama roditelja za posebne usluge i aktivnosti škole, donacijama i drugim izvorima u skladu sa zakonom.

U državnom proračunu osiguravaju se sredstva za financiranje školskih ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, i to za: plaće i naknade plaća s doprinosima na plaće, ostala materijalna prava radnika ugovorena kolektivnim ugovorima, i to: pomoći, otpremnine, jubilarne nagrade, regres za korištenje godišnjeg odmora, godišnja nagrada za božićne blagdane i dar u prigodi Dana sv. Nikole, rashode za završavanje kapitalnih projekta izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije školskog prostora te njegovo opremanje, čiju je obvezu završavanja preuzela Republika Hrvatska na dan 1. srpnja 2001. do njihovog puštanja u funkciju, rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukcije školskog prostora školskih ustanova za djecu s teškoćama i školskih ustanova na jeziku i pismu nacionalnih manjina, naknade za prijevoz na posao i s posla radnicima osnovnih škola, stručno osposobljavanje i usavršavanje, nacionalne programe koje usvoji Hrvatski sabor, obrazovanje djece državljana Republike Hrvatske u inozemstvu, pripremnu i dopunsku nastavu za djecu državljana Republike Hrvatske koja se vraćaju iz inozemstva, pripremnu i dopunsku nastavu za djecu koja su članovi obitelji državljana država članica Europske unije, potporu nastave materinskog jezika i kulture države podrijetla učenicima koji su članovi obitelji državljana članica Europske unije, potporu za pripremu učitelja i nastavnika koji će provoditi nastavu materinjeg jezika i kulture države podrijetla učenika koji su članovi obitelji državljana članica Europske unije, pripremnu i dopunsku nastavu za djecu azilanata i ostalih osoba iz članka 46. ovog Zakona, vanjsko vrednovanje i provođenje državne mature, licenciranje učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja, povećane troškove prijevoza, posebna nastavna sredstva te troškove financiranja prehrane, kao i troškova prehrane i smještaja u učeničkom domu za školovanje učenika s teškoćama, troškova stručnih timova koji školi pružaju pomoć za rad s učenicima s teškoćama.

Iznimno, u državnom proračunu se ne osiguravaju sredstva za financiranje obveza školskih ustanova koje se nalože pravomoćnim sudskim odlukama u vezi s isplatom plaća i naknada ako je do sudskih sporova došlo krivnjom školske ustanove ili ako je krivnjom školske ustanove donesena sudska odluka na štetu školske ustanove. U takvim slučajevima potrebna sredstva osigurava sama ustanova.

U državnom proračunu osiguravaju se sredstva i za sufinanciranje: programa rada s darovitim učenicima, obrazovanja učenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina, opremanja škola kabinetskom, didaktičkom i informatičkom opremom koja uključuje i posebne računalne programe i sadržaje, opremanja školskih knjižnica obveznom lektirom, programa od zajedničkog interesa za odgojno-obrazovnu djelatnost (sustav informiranja, stručno-pedagoški časopisi, stručne knjige, programi ustanova i stručnih udruga, obljetnice i manifestacije, programi izvannastavnih aktivnosti), kao i ostalih programa sukladno odlukama Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske, škola kojima je osnivač fizička ili druga pravna osoba u skladu s kriterijima koje propisuje ministar, a na temelju rezultata vrednovanja.

U proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju se sredstva za financiranje škola čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, i to za: prijevoz učenika osnovnih škola, naknade za prijevoz na posao i s posla radnicima srednjoškolskih ustanova, ostala materijalna prava ugovorena kolektivnim ugovorom osim materijalnih prava radnika ugovorenih kolektivnim ugovorima (pomoći, otpremnine, jubilarne nagrade, regres za korištenje godišnjeg odmora, godišnja nagrada za božićne blagdane i dar u prigodi Dana sv. Nikole); materijalne i financijske rashode škola koji obuhvaćaju i rashode za materijal, dijelove i usluge tekućeg i investicijskog održavanja, rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju školskog prostora te opremanje školskih ustanova prema standardima i normativima koje propisuje ministar, a u skladu s državnim pedagoškim standardima.

Vlada Republike Hrvatske može, sukladno raspoloživim sredstvima državnog proračuna, za svaku školsku godinu donijeti odluku o financiranju, odnosno sufinanciranju prijevoza za učenike srednjih škola. Za tu svrhu Vlada Republike Hrvatske će odlukom utvrditi mjerila i kriterije na temelju kojih će se ostvarivati pravo na financiranje, odnosno sufinanciranje prijevoza.

U proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju se sredstva potpore za sufinanciranje smještaja i prehrane učenika u učeničkim domovima. U proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se osigurati i sredstva za sufinanciranje: programa rada s darovitim učenicima, obrazovanja učenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina, opremanja škola kabinetskom, didaktičkom i informatičkom opremom, opremanje škola računalnim programima, opremanja školskih knjižnica obveznom lektirom, programa od zajedničkog interesa za djelatnost školstva (sustav informiranja, stručno-pedagoški časopisi, stručne knjige, programi ustanova i stručnih udruga, obljetnice i manifestacije, programi izvannastavnih aktivnosti) i škola kojima je osnivač druga fizička ili druga pravna osoba u skladu s kriterijima koje donosi lokalna i područna (regionalna) samouprava.

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može utvrditi i šire javne potrebe u školstvu za koja sredstva osigurava svojim proračunom, i to za: plaće i naknade plaća s doprinosima na plaće radnicima koji rade u produženom ili cjelodnevnom boravku osnovne škole, plaće i naknade plaća s doprinosima na plaće radnicima koji rade u programima koji se provode u nenastavne dane, ostale rashode za radnike koji rade u produženom ili cjelodnevnom boravku osnovne škole koji su ugovoreni kolektivnim ugovorima, ostale rashode za radnike koji rade u programima koji se provode u nenastavne dane koji su ugovoreni kolektivnim ugovorima, naknade prijevoza na posao i s posla radnicima koji rade u programima koji se provode u nenastavne dane, troškove stručnih timova koji školi pružaju pomoć za rad s učenicima s teškoćama, troškove premija osiguranja škola od odgovornosti prema trećim osobama.

Vlada Republike Hrvatske svake godine, istodobno kada utvrđuje prijedlog državnog proračuna, utvrđuje kriterije i mjerila za osiguravanje minimalnog financijskog standarda radi ostvarivanja javnih potreba iz stavka 1. ovog članka. Ako je osnivač škole druga pravna ili fizička osoba, dužan je osigurati potrebna sredstva za financiranje: plaća i naknada plaća s doprinosima, ostalih rashoda za radnike škole, materijalnih i financijskih rashoda škole te ostala potrebna sredstva za rad škole.

Školska ustanova je dužna namjenski koristiti prihode koje ostvari obavljanjem vlastite djelatnosti, uplatama roditelja, donacijama i iz drugih izvora. Školske ustanove se ne mogu se financirati iz sredstava političkih stranaka.

Ravnatelj je poslovodni i stručni voditelj školske ustanove te između ostalog, predlaže školskom odboru financijski plan te polugodišnji i godišnji obračun. Školski odbor na prijedlog ravnatelja donosi financijski plan te polugodišnji i godišnji obračun. Školom upravlja školski odbor, a učeničkim domom domski odbor. Kolektivne ugovore predviđa Zakon o radu, a sklapaju ih s jedne strane poslodavci, a s druge strane sindikati na strani radnika. Njima se uređuju prava i obveze stranaka koje su ga sklopile, a može sadržavati pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa, pitanja radničkog vijeća, socijalnog osiguranja i druga pitanja iz radnih odnosa. U pravilu se ugovaraju prava veća nego ona sadržana u Zakonu o radu ili Pravilniku o radu (Božićnica, naknada za djecu do 16. g. u svezi dana Sv. Nikole, dar u naravi za Uskrs, godišnji odmor u duljem trajanju od propisanog u Zakonu o radu, veća naknada za bolovanje do 42 dana i duže od one utvrđene zdravstvenim propisima i slično) Primjenjuje se na neposredno na sve radnike, a ne samo na članove Sindikata.

Školarine u javnom obrazovanju

Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima. Obvezno obrazovanje je besplatno u skladu sa zakonom. Na razini preškolskog obrazovanja naplaćuje se školarina od roditelja-korisnika usluga, sukladno mjerilima koja utvrđuje predstavničko tijelo te jedinice osim programa predškole koji je za roditelje besplatan i čini prvu od devet godina obveznog besplatnog obrazovanja.

Financijska potpora obiteljima učenika

Smještaj i prehrana

Učenicima osnovnih škola osiguran je smještaj i hrana u učeničkim domovima te prijevoz, a isti se uglavnom financira i za učenike srednjih škola. Redoviti učenici imaju pravo na smještaj i prehranu u učeničkom domu. Učenicima osnovne škole osigurava se prijevoz, a isti je uglavnom osiguran i učenicima srednjih škola. Prije gospodarske krize država je u potpunosti financirala udžbenike nakon čega je uslijedilo sufinanciranje ili potpuno financiranje iz proračuna županije odnosno Grada Zagreba.

Pravo na smještaj i prehranu u učeničkom domu imaju u pravilu redoviti učenici. Prijam učenika obavlja se javnim natječajem. Pravo na prijam ostvaruje se na osnovi uspjeha u prethodnom obrazovanju i materijalnog položaja učenika i njegove obitelji.

U učeničkim domovima organiziraju se odgojne grupe u skladu s državnim pedagoškim standardom. Pobliže uvjete za prijam učenika, financiranje smještaja i prehrane u učeničkim domovima, kao i normative prostora i opreme te program odgojnog rada s učenicima propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. Učenički dom kojem je osnivač druga pravna ili fizička osoba samostalno određuje uvjete za prijam učenika, broj učenika u odgojnim grupama te troškove njihova smještaja i prehrane.

Osnovne škole dužne su organizirati prehranu učenika dok borave u školi u skladu s propisanim normativima koje donosi ministarstvo nadležno za zdravstvo. Odluka o utvrđivanju cijene usluga smještaja i prehrane učenika u učeničkim domovima donosi se za svaku pojedinu godinu. Ukupna cijena smještaja i prehrane za učenike srednjih škola u učeničkom domu u 2015. godini iznosi najviše do 1.260,00 kn mjesečno. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju sredstva za sufinanciranje potpore smještaja i prehrane učenika u učeničkim domovima sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u iznosu od 630,00 kn mjesečno po učeniku. Razliku do ukupne cijene smještaja i prehrane, a najviše do 630,00 kn mjesečno, osiguravaju roditelji, skrbnici ili centri za socijalnu skrb što se utvrđuje ugovorom između korisnika i učeničkog doma. Potpora za sufinanciranje smještaja i prehrane osigurana je za učenike koji su hrvatski državljani i imaju stalno prebivalište u Republici Hrvatskoj. Učenici koji su hrvatski državljani bez stalnog prebivališta u Republici Hrvatskoj i strani državljani plaćaju ekonomsku cijenu smještaja i prehrane u učeničkom domu, osim ako to nije drukčije uređeno međudržavnim ugovorom.

Prijevoz do i od škole

Osnivač je dužan organizirati prijevoz učenicima razredne nastave (1. – 4. razred) koji imaju adresu stanovanja udaljenu od škole najmanje tri kilometra. Osnivač je dužan organizirati prijevoz učenicima predmetne nastave (5. – 8. razred) koji imaju adresu stanovanja udaljenu od škole najmanje pet kilometara. Prijevoz se organizira od najbliže postaje međumjesnog ili gradskog prijevoza do škole ili školi najbliže postaje međumjesnog ili gradskog prijevoza i obrnuto. U slučaju da međumjesni ili gradski prijevoz nije organiziran polazišnu točku utvrđuje osnivač.

Za učenike s teškoćama osigurava se prijevoz bez obzira na udaljenost i prijevoz pratitelja kada je zbog vrste i stupnja teškoća pratitelj potreban, a sukladno rješenju o primjerenom obliku školovanja. Ako se učenik osnovne škole upiše u školu izvan upisnog područja, osnivač nije dužan snositi troškove prijevoza učenika. Ako se učenik ne upiše u školu sukladno aktu tijela državne uprave, osnivač nije dužan snositi troškove prijevoza učenika. Vlada Republike Hrvatske, sukladno raspoloživim sredstvima državnog proračuna, za svaku školsku godinu donosi odluku o financiranju, odnosno sufinanciranju prijevoza za učenike srednjih škola.

Besplatni udžbenici

Pravo na besplatne udžbenike ostvaruje redoviti učenik osnovne škole, redoviti učenik srednje škole, redoviti ili izvanredni student na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj: dijete smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata, dijete hrvatskoga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata, dijete umrloga hrvatskoga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata, hrvatski branitelj iz Domovinskog rata. Pravo na sufinanciranje nabave udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava ostvaruju učenici osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj koji su članovi kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade i korisnici pomoći za uzdržavanje sukladno propisu kojim se uređuje područje socijalne skrbi.

Financijska potpora obiteljima djece s teškoćama

Povećane troškove prijevoza, posebna nastavna sredstva te troškove financiranja prehrane, kao i troškove prehrane i smještaja u učeničkom domu za školovanje učenika s teškoćama; troškove stručnih timova koji pružaju pomoć za rada s učenicima s teškoćama u nadležnosti su države.

Sukladno odluci o financiranju povećanih troškova prijevoza i posebnih nastavnih sredstava za školovanje učenika s teškoćama u razvoju u srednjoškolskim programima: učenicima s teškoćama u razvoju kojima javni prijevoz nije odgovarajući, pripada pravo na nadoknadu troškova za prilagođeni prijevoz koji može biti organiziran kao: individualni prijevoz roditelja ili prijevoz vlastitim školskim vozilom za prijevoz učenika ili prijevoz ovlaštenog prijevoznika. Spomenuta sredstva osiguravaju se za učenike posebnih ustanova odgoja i obrazovanja koje su u nadležnosti Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta, kao i učenike srednjih škola kojima je osnivač Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Roditelj ili staratelj učenika podnosi zahtjev za nadoknadu povećanih troškova prijevoza ustanovi koju učenik pohađa. Povjerenstvo ustanove koje čini ravnatelj, stručni suradnik i nastavnik ustanove donosi prijedlog o potrebi prilagođenog prijevoza i pratitelja za učenika i dostavlja ga Ministarstvu. Uz prijedlog, ustanova je dužna dostavi Ministarstvu sljedeću dokumentaciju: medicinsku dokumentaciju za učenika, rješenje o primjerenom obliku školovanja (ako pohađa srednju školu po primjerenom obliku školovanja), odluku povjerenstva škole i obrazloženje za prilagođeni prijevoz te podatke o točnom broju kilometara koji se planiraju prijeći svakog dana, podatke o cijeni prijevoza po prijeđenom kilometru (ako se traži prijevoz ovlaštenog prijevoznika), prijedlog ugovora s odabranim prijevoznikom (ako se traži prijevoz ovlaštenog prijevoznika) O prijedlogu odlučuje Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta. Troškovi prijevoza obračunavaju se svakog mjeseca, a škola je dužna zahtjev za plaćanje troškova prijevoza učenika s teškoćama u razvoju dostaviti Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, Upravi za srednje obrazovanje do 5. u tekućem mjesecu za protekli mjesec.

Individualni roditeljski prijevoz

Za odobreni individualni prijevoz roditelja Ministarstvo nadoknađuje troškove goriva po prijeđenom broju kilometra: 10% od važeće cijene goriva za vozilo kojim roditelj obavlja prijevoz, 15% od važeće cijene goriva ako roditelj prevozi više od jednog učenika.

Ukupan mjesečni broj kilometara čini umnožak broja radnih dana provedenih na nastavi u tom mjesecu i prijeđenom broju kilometara. Prijevoz vlastitim školskim vozilom za prijevoz učenika: Ako ustanova ima vlastito vozilo za prijevoz učenika, dužna je početkom obrazovnog razdoblja izraditi financijski plan troškova prijevoza s podacima o: vozilu i imenima i prezimenima učenika koji se prevoze tim vozilom, planirani broj kilometara svakog dana, relaciji prijevoza. Na temelju ovih podataka Ministarstvo nadoknađuje troškove goriva. Prijevoz ovlaštenog prijevoznika: Ako nije moguće organizirati individualni prijevoz roditelja ili prijevoz vlastitim školskim vozilom, Ministarstvo može na prijedlog povjerenstava, nadoknaditi ustanovi troškove prijevoza ovlaštenim prijevoznikom.

Troškovi posebnih nastavnih sredstava

Ministarstvo će osigurati sredstva za povećane troškove fotokopirnog materijala za umnožavanje internih udžbenika, kao i povećane troškove nastavnog materijala potrebnog za izvođenje praktične nastave sljedećim ustanovama: posebnim ustanovama odgoja i obrazovanja koje su u nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta; srednjim školama kojima je osnivač Republika Hrvatska, ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju odobrenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za provođenje programa za učenike s teškoćama u razvoju i odobrenje za ustroj razrednih odjela za učenike s teškoćama u razvoju; srednjim školama kojima je osnivač Republika Hrvatska, ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje izvode praktičnu nastavu u vlastitim školskim radionicama za učenike drugih škola, odnosno ustanova s kojom su sklopile ugovor o međusobnoj suradnji. Povećane troškove Ministarstvo će financirati u iznosu od: 10,00 kn mjesečno po učeniku za izvođenje nastave; 10,00 kn mjesečno po učeniku za izvođenje praktične nastave u vlastitoj školskoj radionici; 15,00 kn po učeniku školi koja izvodi praktičnu nastavu u vlastitoj školskoj radionici za učenike druge ustanove. Ustanove su dužne na početku školske godine od Ministarstva - Uprave za srednje obrazovanje zatražiti odobrenje za financiranje povećanih troškova posebnih nastavnih sredstava i uz zahtjev dostaviti: odobrenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za provođenje programa za učenike s teškoćama u razvoju; rješenja o primjerenom obliku školovanja za učenike u razrednom odjelu posebnog programa, odnosno školskoj radionici; podatke o broju učenika za tekuću školsku godinu. Na temelju podataka iz zahtjeva Ministarstvo nadoknađuje povećane troškove posebnih nastavnih sredstava.

Financiranje ovih troškova za učenike osnovnoškolskih programa temelji se na odluci o kriterijima za financiranje povećanih troškova prijevoza i posebnih nastavnih sredstava i pomagala te sufinanciranja prehrane učenika s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim programima. Povećani troškovi odnose se na učenike s teškoćama u razvoju: u posebnim ustanovama odgoja i obrazovanja, u redovitim osnovnim školama koje odlukom Ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, imaju ustrojene posebne razredne odjele za učenike s teškoćama u razvoju i/ili ustrojene skupine produženog stručnog postupka. Za učenike s teškoćama u razvoju koji su integrirani u redovite razredne odjele u osnovnim školama osiguravaju se povećani troškovi prijevoza.

Povećani troškovi prijevoza učenika s teškoćama

Učenicima s teškoćama u razvoju koji imaju rješenje o primjerenom obliku školovanja osiguravaju se troškovi prijevoza, te troškovi prijevoza za pratitelja, kada je zbog vrste i stupnja teškoća pratitelj nužan. Odluku o potrebi praćenja pojedinog učenika donosi povjerenstvo osnovne škole ili posebne ustanove odgoja i obrazovanja u čijem je sastavu ravnatelj, stručni suradnik i učitelj. Troškovi prijevoza za pratitelja učenika s teškoćama u razvoju nadoknađuju se u cjelini u sljedećim slučajevima: učenicima I.- IV. razreda i učenicima V.-VIII. razreda, ako je s obzirom na vrstu i stupanj oštećenja pratitelj i dalje prijeko potreban.

Redoviti troškovi prijevoza učenika s teškoćama u razvoju koji se mogu organizirati javnim putničkim prijevozom (tramvaj, autobus, vlak, brod) financiraju se iz proračuna grada, odnosno županije. Povjerenstvo može predložiti prilagođeni oblik prijevoza, vodeći računa o cijeni prijevoza i vrsti i stupnju teškoća učenika ako je javni prijevoz neprilagođen za učenika s obzirom na vrstu i stupanj teškoća. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nadoknađuje troškove goriva po prijeđenom broju kilometra za odobreni individualni prijevoz roditelja kao pratitelja, od kuće do škole i natrag, i to: 10% važeće cijene goriva za vozilo kojim roditelj obavlja prijevoz 15% važeće cijene goriva ako roditelj prevozi više od jednog djeteta.

Ukupan mjesečni broj kilometara čini umnožak broja radnih dana provedenih na nastavi u tom mjesecu i prijeđenog broja kilometara. Povjerenstvo dostavlja Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta - Upravi za standard, strategije i posebne programe Odluku škole o potrebi prilagođenog oblika prijevoza (individualni prijevoz roditelja), a ukoliko se radi o posebno prilagođenom prijevozu, uz Odluku, na suglasnost se dostavlja i prijedlog ugovora za poseban prilagođeni prijevoz. Nakon dobivene suglasnosti škola ili posebna ustanova odgoja i obrazovanja zaključuje navedeni ugovor s prijevoznicima koji su registrirani za prijevoz putnika. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta osigurava poseban trošak prijevoza ako učenik dolazi iz druge županije, i to u protuvrijednosti najjeftinijega mjesečnog pokaza za učenika i pratitelja, što utvrđuje povjerenstvo škole uz suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Ako škola ili posebna ustanova odgoja i obrazovanja ima vlastite kombije za prijevoz učenika, dužna je početkom obrazovnog razdoblja izraditi financijski plan troškova prijevoza učenika s teškoćama u razvoju te ga dostaviti Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta - Upravi za standard, strategije i posebne programe. U financijskom planu potrebno je po vozilu iskazati poimeničan popis učenika koji se prevoze tim kombijem, planirani broj kilometara svakog dana i relacije prijevoza učenika. Troškovi prijevoza obračunavaju se svakog mjeseca, a škola je dužna zahtjev za plaćanje troškova prijevoza učenika s teškoćama u razvoju dostaviti upravnim odjelima za društvene djelatnosti županija i gradova koji su preuzeli financiranje decentraliziranih funkcija osnovnog školstva najkasnije do 5. u tekućem mjesecu za protekli mjesec, a upravni odjel za društvene djelatnosti Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta do 10. u tekućem mjesecu za protekli mjesec. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta osigurat će sredstva za povećane troškove prijevoza na temelju zahtjeva.

Posebna nastavna sredstva i pomagala

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta gore navedenim ustanovama osigurava 50,00 kn po učeniku svakog mjeseca za fotokopirni materijal (umnožavanje internih udžbenika), didaktička sredstva, nastavna pomagala te povećana sredstva za higijenu i čišćenje te 25,00 kn po učeniku u školama u kojima je ustrojen program produženoga stručnog postupka.

Sufinanciranje prehrane učenika

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ovim ustanovama sufinancira i dio troška živežnih namirnica u iznosu od 3,50 kn dnevno po učeniku za doručak, a ako je organiziran produženi stručni postupak 6,50 kn dnevno po učeniku za ručak. Iznimno, Centru za autizam, Zagreb, zbog specifičnosti programa Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta sufinancira i treći obrok - užinu u iznosu od 3,50 kn dnevno po učeniku. Škole ili posebne ustanove odgoja i obrazovanja dužne su Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta - Upravi za standard, strategije i posebne programe dostaviti zahtjev za financiranje stacionara s popisom učenika smještenih u stacionar, kao i broj dana provedenih u stacionaru do 5. u mjesecu za protekli mjesec. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta osigurat će sredstva za posebna nastavna sredstva i pomagala te sufinanciranje prehrane na temelju podataka Uprave za standard, strategije i posebne programe o broju učenika i školama koje provode programe za učenike s teškoćama u razvoju za tekuću školsku godinu.

Financijska potpora učenicima

Stipendije za učenike na svim razinama osiguravaju se na institucionalnoj (sveučilišta), lokalnoj (općine, gradovi) regionalnoj i državnoj razini ovisno o mogućnostima i potrebama. Privatne tvrtke, udruge, zaklade, također nude stipendije učenicima i studentima, a iste su dostupne i u sklopu projekata financiranih iz sredstava EU. Kriteriji dodjela stipendija i iznosi stipendija razlikuju se ovisno o potrebama. Niže se navode samo neki od subjekata u ovome sustavu.

Ministarstvo poduzetništva i obrta zaduženo je za provedbu PODUZETNIČKI IMPULS – MJERA D2 – Obrazovanje za obrt. Sredstva proračuna za ovu mjeru iznose 7.300.000,00 kuna, a jedna od aktivnosti je D2.2 – Stipendije učenicima u obrtničkim zanimanjima. Najviši iznos pojedinačne potpore je 500,00 kuna po učeniku mjesečno, za školsku godinu 2014./15. (od 01.09.2014. do 31.08.2015. godine).

Zaklada "Hrvatska za djecu"

Zaklada "Hrvatska za djecu" raspisuje javni natječaj za dodjelu 500 stipendija redovitim učenicima srednjih škola. Mjesečni iznos učeničke stipendije iznosi 700 kuna. Korisnik potpora Zaklade „Hrvatska za djecu“ pod uvjetima iz Zakona o Zakladi "Hrvatska za djecu" je: obitelj koja u zajedničkom kućanstvu ima najmanje petero djece i/ili dijete iz te obitelji, obitelj koja ima prebivalište i stalno boravi na području od posebne državne skrbi i/ili dijete iz te obitelji, obitelji koja prebiva i stalno boravi na rijetko naseljenom otoku ili na brdsko-planinskom području i/ili dijete iz te obitelji, obitelj samohranog roditelja prema propisima iz socijalne skrbi i/ili dijete iz te obitelji, dijete bez roditelja i dijete bez roditeljske skrbi koja ostvaruje prava iz socijalne skrbi, obitelj, trudnica, rodilja, majka i/ili dijete izloženo zdravstvenim rizicima i rizicima odgojne, obrazovne, socijalne i kulturne isključenosti po ocjeni povjerenstva Zaklade.

Pravo na sudjelovanje u javnom natječaju imaju učenici koji ispunjavaju sljedeće opće uvjete: da su državljani Republike Hrvatske s neprekidnim prebivalištem u Republici Hrvatskoj u trajanju od tri godine do dana podnošenja prijave na javni natječaj, da prosječni mjesečni prihod ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu zajedničkog kućanstva svih članova obitelji i djeteta iz te obitelji ne prelazi iznos od 80 posto proračunske osnovice propisane Zakonom o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za tekuću godinu i da prosječni mjesečni prihod po članu zajedničkog kućanstva obitelji ili djeteta iz te obitelji u zadnja tri mjeseca u tekućoj kalendarskoj godini, prije podnošenja prijave na javni natječaj ne prelazi iznos od 80 posto proračunske osnovice, da nisu korisnici neke druge stipendije ili novčane potpore u svrhu školovanja. Pravo na stipendiju tijekom srednjoškolskog obrazovanja može ostvariti učenik koji udovoljava sljedećim posebnim uvjetima: da je redoviti učenik na srednjoškolskom obrazovanju, u skladu s posebnim propisima, te redovito i uredno ispunjava svoje obveze, da savladava školsko gradivo bez ponavljanja godine, da je završio posljednji razred osnovne škole s najmanjom prosječnom ocjenom 3,50, ako je učenik prvog razreda srednjoškolskog obrazovanja, da ima prosjek ocjena u dosadašnjem srednjoškolskom obrazovanju najmanje 3,00.

Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu

Stipendije Nacionalne zaklade za potporu učeničkom i studentskom standardu Stipendije Zaklade dodjeljuju se u nekoliko kategorija: studentima deficitarnih struka i zanimanja – 310 stipendija, – osobama s invaliditetom – 60 stipendija;– pripadnicima romske nacionalne manjine – 34 stipendije;– aktivnim kategoriziranim sportašima – 10 stipendija; studentima koji su do punoljetnosti bili smješteni u domove socijalne skrbi ili udomiteljske obitelji – 10 stipendija; studentima preddiplomskog studija glazbenih i umjetničkih studijskih programa u Hrvatskoj – nadarenim mladim umjetnicima – 14 stipendija.

Učenički i studentski krediti

Učenicima i studentima su dostupni studentski krediti i gotovo sve banke ih nude. Lokalne i regionalne vlasti imaju mogućnost sklapanja ugovora o subvencioniranim kreditima ili sporazuma kojima se dogovara korištenje studentskih kredita po povoljnijoj kamatnoj stopi. Sličan angažman može se vidjeti od strane sveučilišta, samostalno ili u suradnji s ministarstvom obrazovanja i sporta, županijom i gradom. Kamatne stope za studentske kredite na hrvatskom bankarskom tržištu, pa čak i one subvencionirane iz sredstava pojedinih lokalnih zajednica, kreću od 4,5 do 8,5 posto. Primjer angažmana regionalne vlasti jest varaždinska županija koja je s bankom sklopila ugovor o poslovnoj suradnji kojim se uređuju međusobna prava i obveze glede dodjele povlaštenih kredita učenicima i studentima.

Subvencioniranje kamata i visina subvencioniranja temelji se na izvrsnosti tijekom studija za koji je kredit korišten, ovisno o postignutom prosjeku ocjena, kako slijedi: -- za ostvareni prosjek ocjena od 4,00 do 4,49 subvencionira se 80% kamatne stope na povlašteni studentski kredit u otplati, -- za ostvareni prosjek ocjena od 4,50 do 5,00 subvencionira se 100% kamatne stope na povlašteni studentski kredit u otplati. Prosjek ocjena izračunava se izračunom aritmetičke sredine ocjena tijekom studija (uključujući završni i/ ili diplomski rad). Subvencioniranje kamata ostvaruju korisnici povlaštenih studentskih kredita koji osim ovih uvjeta, ispunjavaju i sljedeće uvjete: - da im tijekom studija nije odlukom nadležnog tijela, prekinuto pravo daljnjeg korištenja povlaštenog studentskog kredita, - da su završili studij u propisanom roku i diplomirali u roku od 6 mjeseci po završetku akademske godine (30.09.) u kojoj je upisan zadnji semestar.

Potpora mobilnosti

Što se mobilnosti tiče, kroz programe koje provodi Agencija za mobilnost i programe EU učenici osnovnih i srednjih škola u općem obrazovanju nemaju mogućnosti mobilnosti.

Privatni odgoj i obrazovanje

Sve obrazovne ustanove osnivaju se u skladu sa zakonom o ustanovama te zakonima koji uređuju predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje. Organizacije privatnih škola, odnosno škola vjerskih zajednica, u skladu je sa zakonom o ustanovama, zakonima o obrazovanju u predškolskom, osnovnom i srednjem te aktima o osnivanju.

Ako je osnivač škole druga pravna ili fizička osoba dužan je osigurati potrebna sredstva za financiranje: plaća i naknada plaća s doprinosima, ostalih rashoda za radnike škole, materijalnih i financijskih rashoda škole te ostala potrebna sredstva za rad škole. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta financiralo je privatne škole od 2001. do 2011. godine. Rebalansom Državnog proračuna u 2009. iznos je umanjen za sve privatne škole. U 2010. iz Državnog proračuna izostaju aktivnosti s kojih se do sada financiralo privatne osnovne i srednje škole, a ostaje aktivnost za financiranje alternativnih škola. Sufinancira se program tri alternativne škole: Waldorfska škola u Rijeci, Waldorfska škola u Zagrebu i Osnovna Montessori škola u Zagrebu. Iznos za sufinanciranje rada privatnih škola vrši se na način da se ukupni iznos, planiran Državnim proračunom za tekuću godinu, podijeli s ukupnim brojem učenika koje su škole prijavile te raspodijeli po mjesecima. Ove škole naplaćuju fees od korisnika, pri čemu se razlikuju one u sustavu osnovnog i srednjeg. Školarine se u privatnim školama kreću od 26.000 do 36.000 kuna za jednu školsku godinu .

Prije osnivanja školske ustanove čija se djelatnost, odnosno izvođenje, ni u kojem dijelu ne financira iz državnog proračuna, osnivač školske ustanove nije dužan pribaviti prethodno pozitivno mišljenje Ministarstva. Također, škole, odnosno nastavni programi čija se djelatnost, odnosno izvođenje ni u kojem dijelu ne financira iz državnog proračuna, mogu se osnovati, odnosno izvoditi i ako nisu predviđeni mrežom[1], ako su ispunjeni svi zakonski preduvjeti. Nadzor i kontrolu financijskog poslovanja školske ustanove obavlja Ministarstvo.

Broj dječjih vrtića kojima su osnivači vjerske zajednice: 50, od kojih je 48 osnovala Katolička crkva, a po 1 je evangelički i židovski dječji vrtić. U 50 dječjih vrtića kojima su osnivači vjerske zajednice smješteno je oko 3.700 djece predškolske dobi. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta trenutačno financira osam katoličkih osnovnih škola s općeobrazovnim programima, jednu osnovnu glazbenu školu te jednu židovsku osnovnu školi. U sustavu srednjoškolskog obrazovanja djeluje 16 vjerskih ustanova: za 12 ustanova osnivač je Katolička crkva, a za po jednu ustanovu osnivači su: Savez Baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj/Baptistička crkva s pastoralnim centrom Čakovec, Mešihat islamske zajednice, Eparhija zagrebačko-ljubljanska te Kršćanska adventistička crkva u Republici Hrvatskoj.

Što se financiranja škola vjerskih zajednica tiče, u svrhu provedbe Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske Vlada RH i Hrvatska biskupska konferencija sklopila su ugovora o katoličkim osnovnim i srednjim školama prema kojem je Vlada Republike Hrvatske preuzela obvezu zakonskim putem za sve djelatnike škola koje je osnovala pravna osoba Katoličke Crkve Republike Hrvatske s dopuštenjem dijacezanskog biskupa na čijem se području osniva, osigurati sredstava iz državnog proračuna za mjesečne plaće i naknade plaća s doprinosima na plaće, te za ostala materijalna prava radnika ugovorena kolektivnim ugovorima. Iako ne postoji ugovor za ostale vjerske zajednice, Vlada RH i za njih osigurava navedena sredstva. U pogledu upravljanja, temeljem spomenutog ugovora osnivač katoličke škole ima pravo imenovati i opozvati ravnatelja škole te se kod primanja učitelja i odgajatelja držati kanonskih propisa Katoličke Crkve. Katoličke škole samostalno odlučuju u pitanjima primanja (upisa) učenika te odobravaju unutarnji red škole u s

Financijska samostalnost i nadzor

Decentralizacija osnovnog i srednjeg obrazovanja, provedena 2001. u nekoj je manjoj mjeri uključila lokalne jedinice i županije u organizaciju i financiranje tih službi, no nije uvelike ojačala lokalnu autonomiju. Pritom nije provedena fiskalna decentralizacija, nego se sredstva za te službe transferiraju iz državnog proračuna. Budući da nije došlo do decentralizacije u odlučivanja, nije bilo značajnijeg prijenosa odgovornosti. Resorna ministarstva i dalje su prava središta moći kad su te službe u pitanju dok tridesetak gradova i županije imaju mogućnost sudjelovati u odlučivanju te dodatnom financiranju javnih ustanova koje su pružatelji tih službi.

To znači da, osim predškolskog odgoja kao dijela javne funkcije obrazovanja za koju su odavno zadužene općine i gradovi, nema ni jedne druge javne funkcije koja je isključivo u nadležnosti općina i gradova, a isto tako nema ni jedne druge javne funkcije koja je u cijelosti prenesena u nadležnost lokalnih jedinica.

Odabir i razrješenje ravnatelja, zapošljavanje odgajatelja, stručnih djelatnika i ostalih zaposlenika u nadležnosti je predškolske ustanove dok su plaće odgajatelja, stručnih djelatnika i ostalih zaposlenika u nadležnosti općine ili grada. Utvrđivanje mjerila za osiguranje sredstava za zadovoljavanje javnih potreba u djelatnosti predškolskog odgoja u nadležnosti je općine ili grada.

Sukladno Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalno ili na način utvrđen statutom obavlja nadzor nad izvršavanjem proračuna i njenim financijskim poslovanjem te svrsishodnom uporabom sredstava što se proračunom raspoređuju za pojedine namjene. Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan na način utvrđen statutom nadzire financijsko, materijalno i računovodstveno poslovanje proračunskih i izvanproračunskih korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave glede namjene, opsega i dinamike korištenja proračunskih sredstava. Ministarstvo financija nadzire zakonitost korištenja proračunskih sredstava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika. U odnosu na sredstva doznačena iz državnog proračuna, Ministarstvo financija nadzire zakonito i namjensko korištenje proračunskih sredstava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

Donošenje kriterija i mjerila za osiguravanje minimalnog financijskog standarda ostvarivanja javnih potreba osnovnog i srednjeg obrazovanja u nadležnosti je države. Financiranje plaća, prijevoza, usavršavanja i stručnog osposobljavanja te drugih materijalnih prava radnika ugovorenih kolektivnim ugovorom u nadležnosti je države dok su rashodi za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju školskog prostora te opremanje školskih ustanova u nadležnosti županija i ustanova. Standarde i normative za navedena kapitalna ulaganja propisuje ministar.

Nadzor i kontrolu financijskog poslovanja školske ustanove obavlja Ministarstvo. Nadzor i kontrolu namjenskog trošenja sredstava koja se školskim ustanovama osiguravaju iz državnog proračuna obavlja Ministarstvo, a nadzor i kontrolu namjenskog trošenja sredstava koja se školskim ustanovama osiguravaju iz proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih izvora obavlja osnivač (županija ili općina/grad).