Djeca i učenici kojima praćenje odgojno-obrazovnoga procesa u redovitim ustanovama, i uz pomoć ponuda potpore ne odgovara njihovim sposobnostima, uključuju se u odgojno-obrazovne ustanove pod posebnim uvjetima. Cilj je redovitih i posebnih kurikuluma u ovim ustanovama osposobiti učenike za uključenje u svakodnevni život u što redovitijim uvjetima, u skladu s dobi učenika.

Odgojno-obrazovna područja posebnog programa jesu:

• Praktično-osobno područje: briga o sebi, život u kući i domu: usvojiti kulturno-higijenske i zdrave prehrambene navike, prepoznati opasne situacije, samostalno ili uz podršku izvršavati jednostavne domaćinske poslove i sudjelovati u poslovima koji pridonose kvaliteti života.
• Društveno-spoznajno područje: snalaženje u okolini, komunikacijska i numeričko/matematička pismenost: snalaziti se pri kretanju, znati se služiti javnim prijevozom, hitnim, zabavnim, kulturnim i javnim uslugama, razlikovati osnovne vremenske odrednice, steći osnovnu pismenost na materinskomu jeziku i numeričko/matematičku pismenost; izražavati se verbalno, neverbalno i pisano; izražavati se uporabom smislenih simbola, riječi, rečenica, brojka, boja i znakova.
• Slobodno vrijeme i stvaralačko područje: društveno-zabavne i izražajno-stvaralačke aktivnosti: sudjelovati u društveno-zabavnim aktivnostima i događanjima u užoj i široj društvenoj sredini; izabrati načine i sadržaje za provođenje slobodnoga vremena; estetsko oblikovanje različitih materijala različitim tehnikama.
• Društveno-emocionalno područje: odnos prema sebi, drugima i okolini: ovladati sobom, oponašati prikladna ponašanja u odnosu prema sebi i drugima, razlikovati poželjno od nepoželjna ponašanja, oponašati i izabrati nenasilne oblike sporazumijevanja te one kojima izražava i štiti svoja temeljna prava, osjećaje i samosvijest (asertivnost).
• Tjelesno-zdravstveno područje: motoričke vještine i poticaji: prepoznavati i upravljati motoričkim i osjetilnim podražajima, stanjima i djelovanjima; razvijati mišićnu snagu i usklađenost pokreta, promatrati, slušati, glasati se, mirisati, dodirivati, razlikovati podražaje te ih smisleno i stvaralački povezivati, sudjelovati u športsko-rekreativnim aktivnostima.
• Radno-proizvodno područje: radno-stvaralačka izradba: oponašati i izvoditi samostalno, ili uz pomoć, jednostavne radne i proizvodne postupke, pravilno rukovati radnim sredstvima i čuvati se mogućih opasnosti pri radu.

Predškolski odgoj i naobrazba djece s teškoćama u posebnim ustanovama

Djeca s većim teškoćama odgajaju se u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama. Posebne ustanove za provedbu programa rada s djecom s teškoćama od navršenih šest mjeseci do polaska u školu jesu: (1) dječji vrtići osnovani za rad s djecom s teškoćama, (2) odgojno-obrazovne ustanove, (3) ustanove socijalne skrbi, (4) zdravstvene ustanove.

U posebne odgojno-obrazovne ustanove uključuju se djeca s teškoćama ako ta ustanova ima prostorne i kadrovske uvjete za formiranje odgojno-obrazovne skupine posebnoga programa. U ustanove socijalne skrbi uključuju se djeca s teškoćama kojoj je, sukladno zakonu kojim se uređuju odnosi iz područja socijalne skrbi, utvrđeno izdvajanje iz obitelji uz smještaj u ustanovu socijalne skrbi koja provodi predškolski odgoj. U zdravstvene ustanove uključuju se djeca s teškoćama kojoj je zbog zdravstvenih razloga potreban smještaj u zdravstvene ustanove pri kojima su ustrojeni programi predškolskog odgoja za djecu s teškoćama.

Osnovnoškolsko obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju u posebnim organizacijama

Za učenike s većim teškoćama u razvoju osnovno školovanje ostvaruje se u posebnim organizacijama odgoja i obrazovanja, a može se obavljati i u drugim organizacijama (zdravstva; socijalne skrbi i pravosuđa).

U sustavu MZOS-a je i 19 osnovnoškolskih ustanova u kojima se nastava u školskoj godini ostvarivala po posebnim programima za djecu s teškoćama u koje su uključena 2.254 (0,67%) učenika u sustavu osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja u dobi do 21 godine.

Učenici s većim teškoćama u razvoju su:

• učenici na stupnju lake mentalne retardacije s utjecajnim teškoćama u razvoju,
• učenici na stupnju umjerene i teže mentalne retardacije,
• učenici s oštećenjima vida i utjecajnim teškoćama u razvoju,
• učenici s oštećenjima sluha i utjecajnim teškoćama u razvoju,
• učenici s tjelesnom invalidnošću i utjecajnim teškoćama u razvoju,
• učenici s organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju i utjecajnim teškoćama u razvoju,
• autistični učenici s utjecajnim teškoćama u razvoju.

Utjecajne teškoće su teškoće koje bitno smanjuju sposobnost djeteta za svladavanje odgojno-obrazovnog programa redovne osnovne škole. U posebne odgojno-obrazovne organizacije uključuju se učenici s većim teškoćama u razvoju.

U posebnim odgojno-obrazovnim organizacijama ostvaruje se odgojno-obrazovni i rehabilitacijski rad prema posebnim planovima i programima primjerenim potrebama i mogućnostima učenika s većim teškoćama u razvoju u skladu s državnim pedagoškim standardom.

Posebni plan i program može biti modificirani redovni plan i program ili posebno strukturirani program ovisno o stupnju teškoća u razvoju, kojeg je sastavni dio program produženog stručnog postupka. Planove i programe donosi Ministarstvo nadležno za obrazovanje, a ostvaruju ga defektolozi odgovarajuće specijalnosti.

U posebnim odgojno-obrazovnim organizacijama timski se rješavaju odgojno-obrazovne, zdravstvene, socijalne i druge potrebe učenika s većim teškoćama u razvoju. Tim čine liječnik i defektolog odgovarajuće specijalnosti, psiholog, fizioterapeut i socijalni radnik.

U razrednom odjelu ili grupi broj učenika s većim teškoćama u razvoju, ovisno o vrsti i stupnju, može biti:

• za učenike na stupnju lake mentalne retardacije s utjecajnim teškoćama u razvoju od 5 do 9
• za učenike na stupnju umjerene i teže mentalne retardacije od 3 do 7
• za učenike s oštećenjima vida i utjecajnim teškoćama u razvoju od 5 do 8
• za učenike s oštećenjima sluha i utjecajnim teškoćama u razvoju od 5 do 8
• za učenike s tjelesnom invalidnošću i utjecajnim teškoćama u razvoju od 5 do 8
• za učenike s organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju i utjecajnim teškoćama u razvoju od 5 do 10
• za autistične učenike s utjecajnim teškoćama u razvoju do 3.

Za učenike s većim teškoćama u razvoju školovanje u posebnim odgojno-obrazovnim organizacijama može trajati do 21. godine života. Ti se učenici tijekom osnovnog školovanja mogu istodobno i radno osposobljavati.

Učenici s većim teškoćama u razvoju uključuju se u posebne organizacije odgoja i obrazovanja temeljem odluke ureda državne uprave u županiji nadležna za poslove obrazovanja odnosno Gradskog ureda Grada Zagreba nadležna za poslove obrazovanja, prema Pravilniku o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi.

Srednjoškolsko obrazovanje učenika s većim teškoćama u razvoju u posebnim ustanovama

Za učenike s većim teškoćama u razvoju srednjoškolsko se obrazovanje i osposobljavanje ostvaruje u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama, ustanovama zdravstva, socijalne skrbi i pravosuđa.

Veće teškoće u razvoju u su:

• laka mentalna retardacija s utjecajnim teškoćama u razvoju;
• oštećenje vida s utjecajnim teškoćama u razvoju;
• oštećenje sluha s utjecajnim teškoćama u razvoju;
• tjelesna invalidnost s utjecajnim teškoćama u razvoju;
• organski uvjetovani poremećaj u ponašanju s utjecajnim teškoćama u razvoju.

Utjecajne teškoće su teškoće koje bitno smanjuju sposobnost za svladavanje odgojno-obrazovnog programa i programa osposobljavanja u srednjoj školi. Učenici s umjerenom ili težom mentalnom retardacijom i učenici s autizmom i utjecajnim teškoćama ne obrazuju se već osposobljavaju do 21. godine života.

Posebni strukovni planovi i programi

U posebnim ustanovama ostvaruju se posebni strukovni planovi i programi za stjecanje niže stručne spreme koji traju tri godine. Posebni strukovni program za stjecanje srednje stručne spreme traje četiri godine. Posebne strukovne planove i programe za učenike s većim teškoćama u razvoju donosi Ministarstvo nadležno za obrazovanje. U posebnim ustanovama u razrednom odjelu ili obrazovnoj grupi može biti od 7 do 15 učenika. U obrazovnoj grupi na stručnoj praksi može biti od 5 do 10 učenika.

Posebna mjerila prostora i opreme u posebnim ustanovama utvrđuju se Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Ako posebna ustanova nema vlastitih radionica za provođenje stručne prakse, učenici s većim teškoćama u razvoju ostvaruju stručnu praksu u radionicama najbliže srednje škole, zaštitnim radionicama ili u radionicama privatnog i javnog vlasništva. Posebna ustanova može obrazovati i osposobljavati učenike s većim teškoćama u razvoju ako ispunjava uvjete propisane Zakonom. Posebna ustanova dužna je u suradnji s centrima za socijalni rad i zavodima za zapošljavanje do tri godine po završenom obrazovanju pratiti proces zapošljavanja i socijalizacije učenika s većim teškoćama u razvoju, u kojem razdoblju će osobama s teškoćama u razvoju osigurati zapošljavanje ili prava iz mirovinsko-invalidskog osiguranja.

Učenici s teškoćama u razvoju dužni su pravodobno prijaviti se na natječaj za upis u srednju školu, odnosno na oglas za upis u posebnu ustanovu u koje se upisuju nakon završene osnovne škole uz sljedeću dokumentaciju: svjedodžbu o završenoj osnovnoj školi, rješenje ureda državne uprave u županiji nadležna za poslove obrazovanja odnosno Gradskog ureda Grada Zagreba nadležna za poslove obrazovanja o ranijem primjerenom školovanju s obzirom na teškoće u razvoju, ili rješenje centra za socijalni rad o vrsti i stupnju teškoća u razvoju,nmišljenje stručne službe za profesionalnu orijentaciju.

Srednja škola i posebna ustanova dužne su upisati učenika s teškoćama u razvoju u program utvrđen mišljenjem stručne službe za profesionalnu orijentaciju. Škole i posebne ustanove dužne su za upisane učenike s teškoćama u razvoju u roku mjesec dana od početka nastave pribaviti dokumentaciju o praćenju i svladavanju programa u redovitoj osnovnoj školi ili posebnoj ustanovi.

Ako tijekom srednjoškolskog obrazovanja dođe do promjene psihofizičkog stanja koje onemogućava svladavanje programa u koji je učenik uključen, provodi se postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja i primjerenog obrazovanja i osposobljavanja u skladu s propisima iz mirovinsko-invalidskog osiguranja i socijalne skrbi. Obrazovanje djece s posebnim potrebama zahtijeva dodatne financijske troškove, koje u cijelosti snosi država preko nadležnih ministarstava. Sredstva za dodatno financiranje nastavnih materijala i pomagala, za prijevoz i sufinanciranje prehrane za sve učenike s posebnim potrebama u posebnim razredima i posebnim ustanovama odgoja i obrazovanja također pokriva država.