Profesionalnu potporu u školovanju učenika provode učitelji/nastavnici nastavnici/odgajatelji stručni suradnici škole, nadležni školski liječnik, stručnjaci zavoda za zapošljavanje i drugi stručnjaci iz ustanova socijalne skrbi, zdravstvenih ustanova te drugih specijaliziranih ustanova, stručnjaci iz civilnog sektora uz odobrenje nadležnog ministarstva za obrazovanje, te savjetnici agencija nadležnih za odgoj i obrazovanje,

Postupak pedagoške opservacije

Prilikom utvrđivanja psihofizičkoga stanja djeteta i njegove spremnosti za vrtić ili školu, (stručnjaci, liječnik školske medicine, pedagog, ili psiholog, defektolog i učitelj) mogu uočiti da dijete ima određene teškoće. Povjerenstvo može predložiti provođenje dodatnih specijalističkih pregleda a puno je češća situacija u kojoj će upisno povjerenstvo predložiti provođenje postupka pedagoške opservacije koja se provodi u slučajevima kada posebne potrebe djeteta nisu uočene prije dolaska u školu za utvrđivanje psihofizičkoga stanja. Ako je teškoća uočena prije (primjerice u vrtiću) roditelj donosi kompletnu dokumentaciju o dijagnostici.

Ako je teškoća kod djeteta primijećena prije polaska u vrtić, uključivanje djeteta zahtijeva poseban postupak:

1. Prije uključivanja u vrtić potrebno je provesti inicijalni intervju s roditeljima u sklopu kojega se prikupljaju anamnestički podatci, medicinska dokumentacija, način i rezultati tretmana,
2. Prema vrsti i težini oštećenja dijete se uključuje u primjerenu odgojnu skupinu,
3. Opservacija djeteta u skupini i upoznavanje s mogućnostima funkcioniranja i ograničenjima djeteta
4. Potrebna je izrada individualnih programa,
5. Longitudinalno praćenje razvoja djeteta te na osnovu dobivenih pokazatelja korigiranje i dopunjavanje individualnih programa.

Zahtjev za pokretanje opservacije prilikom upisa u školu može potaknuti roditelj ili povjerenstvo. Cilj opservacije je što bolje upoznati učenika s teškoćom u razvoju kroz prepoznavanje njegovih potencijala, sposobnosti, ograničenja, kako bi se postigla i njezina svrha, a to je izrada programa školovanja i uključivanja u socijalnu grupu.

Opservacijski program uključuje:

1. Praćenje uspješnosti djeteta u svladavanju programskih sadržaja
2. Izbor specifičnih metoda i oblika rada s djetetom,
3. Praćenje psihičkih, fizičkih, čuvstvenih i socijalnih osobina djeteta,
4. Suradnju roditelja, odnosno staratelja i učitelja
5. Vrijeme trajanja opservacije.

Upoznavanje obrazovnih potreba učenika omogućuje izradu primjerenih programa školovanja (npr. individualiziranoga pristupa i postupaka, odnosno prilagođenih programa) te razvoj pozitivnoga razrednog ozračja. Cijeli se postupak u pravilu provodi u školi koja je najbliža mjestu stanovanja učenika, a može trajati najdulje tri mjeseca.

Nakon postupka opservacije predlaže se model školovanja, a kao dijete može pohađati redovnu školu, izrađuju se prilagođeni programi (ako se radi o mentalnoj retardaciji) te se predlaže primjena individualiziranih postupaka u radu i dodatna pomoć rehabilitacijskih stručnjaka. Ako škola nema kompletnu stručnu službu, na raspolaganju su joj mobilni stručni timovi specijalizirani za rad s djecom s posebnim potrebama.

Autori trebaju dostaviti podatke o postojanju struktura psihološke podrške dostupnih na ovoj razini, kojima je cilj poboljšati međuljudske odnose i obrazovni rad svih učenika. To može uključivati različite profesionalne usluge s ciljem povećanja učeničkih sposobnosti za prevladavanje akademskih(teorijskih), osobnih i društvenih problema koji koče postizanje njihova obrazovnog uspjeha.

Profesionalno usmjeravanje

Ključni dionici profesionalnog usmjeravanja u Republici Hrvatskoj su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Hrvatski zavod za zapošljavanje, te Institut za razvoj obrazovanja.

Profesionalno usmjeravanje, vođenje i savjetovanje u području odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj provodi se prema postojećim nacionalnim strateškim dokumentima, zakonima i provedbenim propisima. Stručni suradnici i nastavnici imaju zakonski utemeljene obveze i prava u području stručnog usavršavanja osobito iz komunikacijskih, organizacijskih, psihoterapijskih znanja i vještina potrebnih za ovu vrstu usluga.

Obrazovni sustav također koristi i druge dionike za potrebe usluga profesionalnog usmjeravanja poput roditelja učenika i stručnjaka iz različitih okruženja (javnih institucija) te ima potporu u stručnim agencijama, vijećima i tijelima koja svojim kapacitetima, zakonodavnim i strateškim okvirom te projektnim radom provode brojne i složene aktivnosti temeljene na zajedničkim nacionalnim i europskim razvojnim ciljevima. Podržavanje partnerskoga rada je načelo i cilj, ali i provjereno iskustvo Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, u provedbi zadaća profesionalnog usmjeravanja za djecu, mlade i odrasle korisnike sustava. U cijeloj mreži nositelja neposrednih poslova profesionalnoga usmjeravanja u Republici Hrvatskoj, svakako je Hrvatski Zavod za zapošljavanje sa svojim područnim službama. Sustav obrazovanja je korisnik velikoga broja njegovih usluga, a one obuhvaćaju, prije svega, pomoć učenicima i mladim ljudima (studentima) grupiranim postupcima i ciljnim skupinama.

Profesionalno usmjeravanje u školama najčešće se provodi putem pojedinačnih razgovora u svrhu prikupljanja podataka o učenikovim interesima, sposobnostima, vještinama i teškoćama (u okviru rada stručnih suradnika), timskim prezentacijama više institucija, predavanjima gostiju za pojedina područja rada (MORH, MUP), zidnim novinama, okruglim stolovima, izložbama prikupljenih materijala, zajedničkim susretima roditelja, učenika i predstavnika pojedinih zanimanja (pjesnici, književnici, glumci, inženjeri, liječnici, …) i nizom drugih aktivnosti koje značajno doprinose upoznavanju osobnih interesa i kapaciteta za određene profesionalne izbore. U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, među ciljevima i načelima odgoja i obrazovanja nalazimo između ostalih i uporišta za izvršenje poslova profesionalnoga usmjeravanja: osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, osposobiti učenike za cjeloživotno učenje.

U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u članku 4., među ciljevima i načelima odgoja i obrazovanja nalazimo između ostalih i uporišta za izvršenje poslova profesionalnog usmjeravanja:

• osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija,
• osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća,
• osposobiti učenike za cjeloživotno učenje,
• obrazovanje u školskoj ustanovi temelji se na decentralizaciji u smislu povećanja ovlaštenja i odgovornosti na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini,
• odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na partnerstvu svih odgojno-obrazovnih čimbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini“.

Profesionalno se usmjeravanje definira se kao skup različitih stručnih postupaka kojima se identificiraju mogućnosti, interesi i kompetencije korisnika, kako bi donijeli odluke o obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju i upravljali vlastitim profesionalnim razvojem.

Nacionalni okvirni kurikulum

Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi ima kompetenciju kao izlaznu vrijednost procesa obrazovanja. U NOK su, kroz temeljnu kompetenciju poduzetništvo, ugrađene vještine upravljanja karijerom čiji se razvoj potiče kroz usluge profesionalnog usmjeravanja učenika i studenata, a naročito kroz usluge grupnog profesionalnog savjetovanja nezaposlenih osoba/tražitelja posla koje se provodi u cilju unaprjeđenja znanja i vještina aktivnog traženja posla kroz radionice. Također, NOK podrazumijeva uvođenje profesionalnog usmjeravanja kao fakultativnog predmeta ili ga prepoznaje kroz profesionalni razvoj učenika unutar međupredmetnih tema. Profesionalno usmjeravanje uključuje informiranje o različitim aspektima tržišta rada te stručnu podršku učenicima u procesu samoprocjene njihovih interesa, sposobnosti i mogućnosti što je neophodno za donošenje odluka o vlastitom profesionalnom razvoju. Profesionalno usmjeravanje definira se kao alat politike zapošljavanja ime se naglašava njegova posredni ka uloga između obrazovne ponude i potražnje na tržištu rada, odnosno ishoda obrazovanja i zahtjeva tržišta rada.

Strategija učenja za poduzetništvo 2010.–2014. koju je usvojila Vlada RH u lipnju 2010. godine podrazumijeva sinergiju aktivnosti svih dionika obrazovnog sektora, gospodarstva, tržišta rada, nevladinog sektora. Hrvatski zavod za zapošljavanje prepoznao je važnost razvoja poduzetničke kompetencije kroz razvoj vještina upravljanja karijerom (engl. „career management skills“). Pod ovim pojmom misli se na skupinu kompetencija koje pojedincima i grupama omogućavaju da na strukturirane načine prikupljaju, analiziraju, sintetiziraju i organiziraju informacije o sebi, obrazovanju i zanimanjima; donose i provode odluke o nastavku obrazovanja i/ili uključivanju u svijet rada.

Uključivanje u međunarodne asocijacije

Republika Hrvatska je od 2011. godine uključena u rad Europske mreže politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja (engl European Lifelong Guidance Policy Network – skr. ELGPN; http://ktl.jyu.fi/ktl/elgpn), koja je utemeljena 2007. godine na inicijativu Europske komisije s ciljem ujednačavanja politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u podru ju zapošljavanja i obrazovanja u zemljama članicama EU i zemljama kandidatima. Podrška je razvoju sustava nacionalnih politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja, povezivanja s politikama zapošljavanja, cjeloživotnog učenja i socijalnog uključivanja, te razmjene iskustava i znanja među njenim članicama. Hrvatski zavod za zapošljavanje je odlukom dvaju ministarstava nadležnih za obrazovanje i zapošljavanje imenovan nacionalnim predstavnikom i operativnim partnerom projekta na razini Republike Hrvatske.

Profesionalno usmjeravanje u školama

Sukladno godišnjem planu i programu rada, stručni suradnici obvezni su određen broj sati godišnje provoditi aktivnosti profesionalnog informiranja i usmjeravanja koje se ostvaruju kroz suradnju s učiteljima, predavanja za učenike, predstavljanje ustanova za nastavak obrazovanja, utvrđivanje profesionalnih interesa učenika, suradnju sa stručnom službom Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje te savjetovanje učenika. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta svake godine izdaje brošuru o upisima u srednje škole. Hrvatski zavod za zapošljavanje izdaje regionalne brošure namijenjene učenicima, njihovim roditeljima, nastavnicima i stručnim suradnicima škola, stručnjacima za profesionalno usmjeravanje. Brošure sadrže informacije o uvjetima upisa, programima, stipendijama, učeničkim domovima, te uslugama profesionalnog usmjeravanja Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. Profesionalno usmjeravanje još uvijek nije dovoljno razrađeno u zakonskim propisima iz područja obrazovanja; osim u Nacionalnom okvirnom kurikulumu nedostatno se spominje u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakonu o strukovnom obrazovanju i Zakonu o obrazovanju odraslih.

Profesionalno usmjeravanje učenika

Profesionalno usmjeravanje učenika završnih razreda osnovne i srednje škole predstavlja tzv. rane intervencije i ima preventivno značenje kao pomoć pri donošenju adekvatnih odluka o izboru obrazovnih programa i zapošljavanja. Jednom godišnje Zavod provodi Anketu profesionalnih namjera učenika osnovnih i srednjih škola, temeljem kojih stručni tim škole i Zavoda definira ciljne skupine kojima su potrebne specifične usluge profesionalnog usmjeravanja. Učenicima su omogućene usluge informiranja (grupnog, individualnog), samoinformiranja putem brošura, interneta, računalnog programa profesionalnog usmjeravanja Moj izbor ili profesionalno savjetovanje. Skupni rezultati Ankete ukazuju na trendove u profesionalnim namjerama učenika i prosljeđuju se dionicima u području obrazovanja i zapošljavanja na županijskoj i nacionalnoj razini.

Profesionalno usmjeravanje učenika provodi se zajedničkim djelovanjem savjetnika škola i savjetnika za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. Posebna pozornost pridaje se učenicima za koje se predviđa da bi nakon završetka školovanja mogli imati otežan pristup tržištu rada, odnosno učenicima s teškoćama u razvoju, zdravstvenim teškoćama, teškoćama učenja, poremećajima u ponašanju i sl.

Sukladno Odluci o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole, učenici s većim teškoćama u razvoju imaju pravo na izravan upis u srednju školu mišljenjem Službe za profesionalno usmjeravanje Zavoda. Učenici s većim zdravstvenim smetnjama imaju pravo na ostvarivanje prednosti pri upisu. Stručnom timu za profesionalno usmjeravanje upućuju se i učenici koji pokazuju neuspjeh u srednjoj školi. Stručno mišljenje o najprimjerenijem odabiru obrazovanja rezultat je profesionalnog savjetovanje učenika koje uključuje timsku obradu uz mogućnost psihološkog testiranja, intervjua, liječničkog pregleda specijaliste medicine rada. Stručno mišljenje uvažava s jedne strane potrebe tržišta rada i mogućnosti obrazovanja, a s druge strane individualne mogućnosti i potrebe učenika. U svakoj područnoj službi Zavoda se organiziraju Sajmovi poslova, Dani profesionalnog usmjeravanja i druge manifestacije na kojima se učenici imaju priliku upoznati s ponudama obrazovnih institucija, ključnim dionicima tržišta rada te koristiti usluge profesionalnog usmjeravanja. U cilju promocije zanimanja traženih na tržištu rada Zavod u suradnji s područnim obrtni kim komorama provodi aktivnosti promidžbe obrtničkih zanimanja za učenike i financira liječničke preglede za upis učenika u ta zanimanja.

Računalni program za profesionalno usmjeravanje Moj izbor

Moj izbor je računalni program profesionalnog usmjeravanja koji se koristi u područnim službama Zavoda, školama i drugim organizacijama. Namijenjen je korisnicima starijima od 13 godina: učenicima osnovnih i srednjih škola, studentima, nezaposlenim osobama, zaposlenim osobama koje razmišljaju o promjeni zanimanja i svima onima koje zanimaju različite informacije o zanimanjima. Pruža mogućnost korištenja triju osnovnih funkcija Programa: pretraživanje informacija o zanimanjima, o mogućnostima obrazovanja u Republici Hrvatskoj, te testiranja interaktivnim upitnikom samoprocjene interesa i vještina.