Politika planiranja

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, NN 124/2014, predlaže mjere koje su usklađene s predviđenim strategijama Europske unije, ali i ciljeve čije se postizanje očekuje do 2025. godine. U području visokog obrazovanja cilj Strategije je osigurati kvalitetnu kadrovsku strukturu visokih učilišta kao osnovu za unaprjeđenje kvalitete visokog obrazovanja, sa sljedećim podicljevima: 

• povećati znanstvenu i nastavnu kvalitetu nastavnika
• redefinirati mehanizme određivanja strukture radnog vremena i radnih zadaća visokoškolskih nastavnika
• utvrditi standarde kadrovske strukture visokih učilišta te definirati ustroj radnih mjesta i politiku zapošljavanja.

Pristup profesiji

Prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN123/03., [96/18.]), suradnička zvanja asistent i poslijedoktorand biraju se iz redova najuspješnijih studenata.

Suradnici na sveučilištu biraju se prema statutu sveučilišta, odnosno sastavnice pod uvjetima predviđenim Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Profesionalni status

Akademsko osoblje na visokim učilištima su javni službenici te je njihovo zaposlenje uređeno zakonodavstvom o javnim službama, posebice Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (NN 25/13., [31/22.]) te Kolektivnim ugovorom za znanost i visoko obrazovanje (NN 9/19., [52/20.]) i Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN123/03., [96/18.]).

Plaće

Plaće akademskog osoblja financiraju se iz državnog proračuna ili prihoda same ustanove. Visina plaće akademskog osoblja uređuje se zakonodavstvom o javnim službama, posebice Zakonom o plaćama u javnim službama (NN 27/01 i 39/09), Kolektivnim ugovorom za znanost i visoko obrazovanje (NN 9/19., [52/20.]) i Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN123/03., [96/18.]).

Plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku napunjenu godinu radnog staža. 

Osnovna plaća zaposlenika uvećat će se za:

• 8 % za stečeni akademski stupanj magistra znanosti
• 15 % za stečeni akademski stupanj doktora znanosti.

Ako ustanova obavljanjem svoje djelatnosti ostvaruje vlastite prihode, zaposlenicima koji su svojim radom izravno ili neizravno sudjelovali u ostvarenju prihoda pripada pravo na odgovarajuće uvećanje plaće.

Zaposleniku pripada naknada za odvojeni život od obitelji ako zbog mjesta stalnog rada, različitog od prebivališta njegove obitelji, živi odvojeno od obitelji.

Tijekom korištenja prava na slobodnu studijsku godinu zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene zaposleniku u prethodna tri mjeseca.

Radno vrijeme i godišnji odmor

U skladu s Kolektivnim ugovorom za znanost i visoko obrazovanje (NN 9/19., [52/20.]), obveze zaposlenika u redovnom radnom vremenu u ustanovama utvrđuju se u okviru 40-satnog radnog tjedna (puno radno vrijeme). U pravilu svaki zaposlenik radi 1800 efektivnih radnih sati na godinu nakon što se od ukupnog godišnjeg fonda plaćenih radnih sati odbiju godišnji odmori i državni praznici.

Ispunjavanje obveza nastavnika, znanstvenika i suradnika na visokim učilištima i u javnim znanstvenim institutima u punom radnom vremenu sastoje se od: 

• obveza u nastavi 
• obveza znanstveno-istraživačkog, odnosno umjetničkog rada na temelju
• institucijskog doprinosa i administrativnih poslova.

Članovi radničkog vijeća, odnosno sindikalni povjerenici koji su preuzeli prava i obveze radničkog vijeća imaju pravo na umanjenje opsega i sadržaja radnih dužnosti u ekvivalentu od 270 sati na godinu.

Godišnji se odmor također uređuje Kolektivnim ugovorom i Zakonom o radu. Zaposlenik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor u najkraćem trajanju propisanim općim propisom o radu, odnosno najmanje 4 tjedna.

U skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, svaka akademska godina počinje 1. listopada i završava 30. rujna sljedeće godine. Strukturu akademske godine određuju, međutim, visoka učilišta po semestrima i kvartalima. Najčešća struktura je podjela na dva semestra tako da zimski semestar završava, a ljetni počinje početkom veljače. 

Promicanje, napredovanje

Kategorije akademskog osoblja definirane su Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Postoje različiti kriteriji izbora za različite dijelove sustava visokog obrazovanja. Znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna zvanja su docent (doc. dr. sc./ dr. art.), izvanredni profesor (izv. prof. dr. sc./ dr. art.), redoviti profesor i redoviti profesor u trajnom zvanju (prof. dr. sc./ dr. art.). 

Znanstveno-nastavna zvanja u znanstvenoj komponenti odgovaraju znanstvenim zvanjima kako slijedi:

1. docent – znanstvenom suradniku 
2. izvanredni profesor – višem znanstvenom suradniku 
3. redoviti profesor - znanstvenom savjetniku 
4. redoviti profesor u trajnom zvanju – znanstvenom savjetniku u trajnom zvanju.

Nastavna zvanja su predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), profesor visoke škole (prof. v. š.), lektor, viši lektor, umjetnički suradnik, viši umjetnički suradnik i umjetnički savjetnik.

Na veleučilištu i visokoj školi nastavnici se biraju u nastavna zvanja i na radna mjesta koja odgovaraju tim zvanjima. Iznimno, osobe se biraju u nastavna zvanja i na sveučilištu.

S osobama izabranim na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna i stručna radna mjesta sklapa se ugovor o radu na neodređeno vrijeme, s obvezom provođenja reizbora ili izbora na više radno mjesto. Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj određuje minimalne uvjete za promaknuće koji se temelje na znanstvenim postignućima temeljenim ponajprije na znanstvenoj aktivnosti te odobrava zahtjeve rektorskog zbora i vijeća veleučilišta i visokih škola za imenovanje u znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna te nastavna zvanja.

Postupak izbora u nastavna i stručna zvanja te odgovarajuća radna mjesta provodi visoko učilište u skladu sa statutom, na temelju javnog natječaja. 

Ako je u natječajnom postupku izabrana druga osoba, zaposleniku koji je do tada radio na tom radnom mjestu ponudit će se drugo radno mjesto ili će mu se u nedostatku istoga otkazati ugovor o radu.

Umirovljenje i mirovine

Zaposleniku na znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom, nastavnom i stručnom radnom mjestu na visokom učilištu istekom akademske godine u kojoj je napunio 65 godina prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu.

Međutim u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, kada na sveučilištu, odnosno fakultetu postoji potreba za nastavkom rada zaposlenika u instituciji, sa zaposlenikom koji udovoljava kriterijima izvrsnosti može se zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme od dvije godine s mogućnošću produljenja u dvogodišnjim mandatima. Kriterije izvrsnosti za odabir zaposlenika za zaključenje ugovora o radu nakon 65. godine donosi Nacionalno vijeće, a sveučilište, veleučilište ili visoka škola općim aktom može propisati i dodatne kriterije izvrsnosti.

Uvjeti umirovljenja i mirovina akademskog osoblja u javnim visokoškolskim ustanovama također se određuju Zakonom o radu te Kolektivnim ugovorom.