Bilateralni ugovori i suradnja na svjetskoj razini

Bilateralna suradnja

Bilateralna obrazovna i znanstveno-istraživačka suradnja Ministarstva znanosti i obrazovanja temelji se na međudržavnim bilateralnim ugovorima i sporazumima, programima, protokolima i drugim provedbenim pravnim aktima, pri čemu se oblik suradnje te broj i vrste stipendija koje se dodjeljuju razlikuju od države do države. Bilateralna suradnja prije svega podrazumijeva razmjenu, odnosno dodjelu stipendija za odlazne i dolazne mobilnosti domaćim i stranim studentima, doktorandima, postdoktorandima i istraživačima za studij, istraživanje i usavršavanje. Agencija za mobilnost i programe Europske unije odgovorna je za operativnu provedbu bilateralnih ugovora u području visokog obrazovanja.

Visokoškolska i znanstvena bilateralna suradnja obuhvaća razmjenu stipendija i provedbu međunarodnih znanstveno-istraživačkih projekata, a ono što je karakteristično za razmjenu u bilateralnim programima jest princip reciprociteta, stoga postoje dva oblika dodjele stipendija: 

• odlazne stipendije (stipendije za odlazne mobilnosti koje partnerske zemlje dodjeljuju hrvatskim državljanima) 
• dolazne stipendije (stipendije za dolazne mobilnosti koje Republika Hrvatska dodjeljuje stranim državljanima). 

Bilateralni programi mobilnosti u visokom obrazovanju temelje se na bilateralnim sporazumima i programima u područjima znanosti i obrazovanja, a bilateralna međudržavna suradnja u području visokog obrazovanja uključuje 30-ak zemalja. Na temelju bilateralnih programa na godinu se u prosjeku ostvaruje oko 100 odlaznih mobilnosti hrvatskih državljana u inozemstvo i oko 100 dolaznih mobilnosti za strane studente i istraživače na hrvatskim visokoškolskim i znanstveno-istraživačkim ustanovama (Stipendije Vlade Republike Hrvatske). 

Bilateralna međudržavna suradnja omogućava razmjenu studenata, znanstveno-nastavnih djelatnika, znanstvenika, stručnjaka i istraživača, kao i izravnu suradnju obrazovnih institucija, te nudi prilike za jezično usavršavanje. Stipendije se dodjeljuju u sljedećim kategorijama: stipendije za semestralni/djelomični preddiplomski, diplomski i doktorski studij, stipendije za cjelokupni preddiplomski, diplomski i doktorski studij, stipendije za istraživačke boravke, stipendije za stručno usavršavanje te stipendije za jezično usavršavanje, odnosno ljetne jezične tečajeve.

Na temelju bilateralnih programa, a u skladu sa zajedničkim interesima i prioritetnim područjima, ostvaruje se i projektna istraživačka suradnja podupiranjem dvogodišnjih međunarodnih znanstveno-istraživačkih projekata sa sljedećim zemljama: Albanijom, Austrijom, Francuskom, Indijom, Kinom, Mađarskom, Makedonijom, Njemačkom, SAD-om i Slovenijom. U realizaciji je oko 200 bilateralnih znanstveno-istraživačkih projekata iz svih područja znanosti.

Afirmacija hrvatskoga jezika, književnosti i kulture jedan je od prioriteta hrvatske politike. Lektorati hrvatskoga jezika i književnosti na stranim visokim učilištima te lektorati stranih jezika na hrvatskim sveučilištima u nadležnosti su Ministarstva znanosti i obrazovanja. Ministarstvo se skrbi o 34 službena razmjenska lektorata hrvatskoga jezika i književnosti te tri centra za hrvatske studije u Australiji, Kanadi i Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske, koje sufinancira. Osim navedenih lektorata i centara koji u 25 zemalja obuhvaćaju više od 2000 studenata, Ministarstvo u cjelini ili djelomično podupire još četrdesetak samostalnih lektorata koji nisu u njegovoj nadležnosti. 

Studentima lektorata Ministarstvo i Agencija dodjeljuju jednosemestralne stipendije za usavršavanje hrvatskoga jezika na Croaticumu Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Riječkoj kroatističkoj školi Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a osim jednosemestralnih, Ministarstvo dodjeljuje i stipendije za kraći znanstveni boravak u svrhu proučavanja literature, istraživanja ili konzultacija s profesorima koji se odnose na izradu znanstvenih radova iz područja kroatistike. Stranim slavistima nude se i stipendije za ljetni seminar.

Odgojno-obrazovna suradnja osnovnih i srednjih škola obuhvaća suradnju s odgovarajućim ministarstvima u drugim zemljama, institutima iz područja odgoja i obrazovanja, izravnu suradnju odgojno-obrazovnih ustanova, rad stranih asistenata/lektora stranih jezika u hrvatskim školama, organizaciju hrvatske nastave u inozemstvu, skrb o hrvatskoj nacionalnoj manjini u inozemstvu. Hrvatske škole izravno surađuju na projektima sa školama u drugim zemljama u područjima od zajedničkog interesa kao što su: upravljanje školom, obrazovanje za demokratsko građanstvo, poučavanje o kulturnoj baštini, informacijske i komunikacijske tehnologije i ljudska prava, kao i o drugim temama važnim za razvoj ljudskih potencijala i postizanje društva znanja. 

Ministarstvo znanosti i obrazovanja organizira financira hrvatsku nastavu potpuno ili djelomično u 20 država svijeta (Argentina, Australija, Austrija, Belgija, Crna Gora, Čile, Francuska, Italija, Irska, Makedonija, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Slovenija, Srbija, Švicarska, Velika Britanija). Sustavom hrvatske nastave u nadležnosti Ministarstva obuhvaćeno je oko 5300 učenika s kojima radi 91 učitelj. 

Suradnja i sudjelovanje u globalnim programima i organizacijama

Hrvatska je članica multilateralne organizacije i inicijative kao što su: CERN (Centar za nuklearnu fiziku, Ženeva), ESF (European Science Foundation - Europski fond za znanost), EMBO (European Molecular Biology Organization - Europska organizacija za molekularnu biologiju), EMBL (European Molecular Biology Laboratory - Europski laboratorij za molekularnu biologiju), EUMETSAT (Europska organizacija za iskorištavanje meteoroloških satelita) te ostale multilateralne aktivnosti kao što su ICAF (International Child Art Festival - Međunarodna zaklada za dječju umjetnost), CIVITAS (nevladina organizacija za građansko obrazovanje) i UNESCO ASPnet (Associated Schools Network - Mreža udruženih škola). 

Hrvatska je 1992. godine postala članicom UNESCO-a. UNESCO je aktivan na svim razinama obrazovanja, od predškolskog do visokog i obrazovanja odraslih. Glavna područja njegove aktivnosti i s tim povezane inicijative u kojima je aktivno sudjelovala ili sudjeluje Hrvatska su: Obrazovanje za sve, UN-ovo desetljeće pismenosti, Desetljeće obrazovanja za održivi razvoj i Obrazovanje o svjetskoj baštini. Hrvatske škole aktivno sudjeluju u UNESCO-ovu programu Mreže udruženih škola (ASPnet).

Ministarstvo znanosti i obrazovanja aktivno podupire kampanje Fonda Ujedinjenih naroda za djecu UNICEF.

Od 1996. godine Hrvatska je članica Vijeća Europe. Radni program usredotočen je na sljedeće teme: obrazovanje za demokratsko građanstvo, učenje i poučavanje suvremene povijesti, učenje i poučavanje jezika, međukulturno i međureligijsko obrazovanje, obrazovanje manjina i romske zajednice, sprječavanje nasilja u školama, uključujući i europsku dimenziju u obrazovanju, razvoj obrazovnih politika i stalni profesionalni razvoj nastavnika.

Hrvatska sudjeluje u istraživanjima Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) poput PISA-e, TALIS-a, TIMMS-a i PILRS-a. 

Obrazovni programi i inicijative Europske unije

Aktivnosti Jean Monnet programa Erasmus+ promiču izvrsnosti u podučavanju i istraživanju u području studija o EU u cijelome svijetu. Aktivnosti su osmišljene za poticanje dijaloga o politikama EU-a između akademske zajednice i tvoraca politika. Poseban je  naglasak na europskim integracijama i ulozi EU-a u globaliziranom svijetu te promicanju aktivnoga građanstva i dijaloga među ljudima i kulturama. 

Združeni diplomski studij Erasmus Mundus (EMJMD) prestižan je integrirani međunarodni studijski program koji zajednički vodi međunarodni konzorcij ustanova visokog obrazovanja. 

Ciljevi združenih diplomskih studija Erasmus Mundus su sljedeći:

• poticati poboljšanje kvalitete, inovacije, izvrsnost i internacionalizaciju na visokim učilištima
• povećati kvalitetu i privlačnost Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA) i podupirati vanjsko djelovanje EU-a u području visokog obrazovanja nudeći stipendije za cijeli studij najboljim studentima diplomskih studija u cijelom svijetu
• poboljšati razinu kompetencija i vještina magistara struke te posebno relevantnost združenih diplomskih studija za tržište rada povećanim sudjelovanjem poslodavaca.

Stipendije financira EU i dodjeljuju se najboljim studentima među prijavljenima u okviru godišnjih krugova odabira. Nastava se mora održavati u najmanje dvjema državama koje sudjeluju u Programu. Nakon uspješnog dovršetka studijskog programa dodjeljuje se diploma združenog studija (jedna diploma koja se izdaje u ime najmanje dviju ustanova visokog obrazovanja iz konzorcija EMJMD-a) ili više diploma (najmanje dvije diplome koje izdaju dvije ustanove visokog obrazovanja iz konzorcija).

Regionalna suradnja, ostali programi i inicijative

Srednjoeuropska inicijativa (SEI) međudržavna je regionalna asocijacija koja okuplja 17 država članica: Albaniju, Bjelorusiju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Crnu Goru, Češku, Hrvatsku, Italiju, Mađarsku, Sjevernu Makedoniju, Moldaviju, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku, Sloveniju, Srbiju i Ukrajinu. Strateški ciljevi Srednjoeuropske inicijative su potpora državama članicama na njihovu eurointegracijskom putu; promicanje usklađivanja država članica SEI-ja s EU-standardima te implementacija malih i srednje velikih projekata. SEI povezuje multilateralnu diplomaciju i upravljanje projektima, kao primatelj i kao davatelj pomoći, te predstavlja poveznicu između EU-makroregija. Inicijativa omogućuje i financijski podupire suradnju u području obrazovanja te također nudi stipendije za visoko obrazovanje.

CEEPUS (Srednjoeuropski program razmjene za sveučilišne studije) regionalni je program mobilnosti u visokom školstvu namijenjen studentima i nastavnom osoblju. Cilj CEEPUS-a je unaprjeđenje suradnje u području visokog obrazovanja i vezane znanstvene djelatnosti, s naglaskom na međusveučilišnu suradnju i mobilnost. Uz Hrvatsku, u programu sudjeluje 15 država srednje i istočne Europe. Okosnicu programa CEEPUS-mreže čine partnerstva visokih učilišta kroz koje se odvija glavnina svih mobilnosti.

Uz mobilnost studenata i nastavnog osoblja unutar mreža, CEEPUS pruža potporu i mobilnosti izvan mreže CEEPUS, takozvanu „freemover“ mobilnost. Za provedbu ovog programa na nacionalnoj razini zadužena je Agencija za mobilnost i programe EU-a. CEEPUS je započeo s djelovanjem 1. prosinca 1994. godine, kada je na  snagu stupio multilateralni Ugovor o programu CEEPUS. Hrvatska je pristupila CEEPUS- u 1995. godine. Trenutno je važeći Ugovor CEEPUS III, koji je na snagu stupio 1. svibnja 2011., na razdoblje od 14 godina.

Inicijativa za reformu obrazovanja Jugoistočne Europe (Education Reform Initiative of South Eastern Europe, ERISEE) regionalna je platforma za suradnju u području obrazovanja i usavršavanja. ERISEE podržava nacionalne reforme u obrazovanju i osposobljavanju kroz razne regionalne aktivnosti – vršnjačko učenje, konferencije, seminare, radionice, zajedničke projekte itd., povezujući ih s europskim okvirima za razvoj obrazovanja. Članice inicijative su Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Crna Gora i Srbija. ERISEE također surađuje s nizom drugih država i međunarodnih organizacija. 

Hrvatska je također aktivna članica u nizu programa i projekata Europske zaklade za usavršavanje (European Training Foundation, ETF). Zaklada podupire 29 zemalja u tranziciji i razvoju da iskoriste potencijal svoga ljudskoga kapitala kroz reformu sustava obrazovanja, osposobljavanja i tržišta rada u kontekstu politika vanjskih odnosa EU-a. 

Republika Hrvatska je 2004. godine kao zemlja promatračica postala članicom Međunarodne organizacije Frankofonije (MOF). Vrlo aktivno sudjeluje u promicanju frankofonije i učenja francuskog jezika u hrvatskom obrazovnom sustavu.

Mnoge regionalne poveznice i projekti provode se uz pomoć obrazovnih programa Europske unije – Erasmus+ i Europske snage solidarnosti.