Srednjoškolskim se obrazovanjem u Republici Hrvatskoj svakome pod jednakim uvjetima i prema njegovim sposobnostima, nakon završetka osnovnog školovanja, omogućava stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja. Srednjoškolsko obrazovanje počinje upisom u srednju školu.

Djelatnost srednjeg školstva obavljaju srednjoškolske ustanove i druge javne ustanove, a obuhvaća različite vrste i oblike odgoja i obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja koji se ostvaruju u skladu s odredbama Zakona o odgoju i obradovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br.: 87/2008, 86/2009, 92/2010, ispr. -105/2010, 90/2011, 16/2012, 86/2012 - pročišćeni tekst i 94/2013, 152/2014).

Srednjoškolske ustanove su: srednje škole i učenički domovi.

Programi srednjoškolskog obrazovanja su: gimnazijski, strukovni i umjetnički koji mogu biti u trajanju od jedne do pet godina te programi osposobljavanja i usavršavanja.

Ciljevi odgoja i obrazovanja u srednjoj školi u Republici Hrvatskoj su:

1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima,
2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta,
3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva,
4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća,
5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje.

Načela obrazovanja na razini srednjeg obrazovanja u Republici Hrvatskoj su:

1. jednakosti obrazovnih šansi za sve učenike prema njihovim sposobnostima,
2. visoka kvaliteta obrazovanja i usavršavanja svih neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti – nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja te ostalih radnika,
3. vrjednovanje svih sastavnica odgojno-obrazovnog i školskog rada i samovrjednovanje neposrednih i posrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u školi, radi postizanja najkvalitetnijeg nacionalnog obrazovnog i pedagoškog standarda,
4. autonomija planiranja i organizacije te sloboda pedagoškog i metodičkog rada u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i državnim pedagoškim standardima
5. decentralizacija u smislu povećanja ovlaštenja i odgovornosti na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini,
6. partnerstvo svih odgojno-obrazovnih čimbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Vrste srednjih škola, programi obrazovanja i zanimanja

Ovisno o vrsti obrazovnog programa u Republici Hrvatskoj tri su vrste srednjih škola: gimnazije, strukovne i umjetničke škole. Srednjim obrazovanjem učenik stječe kompetencije potrebne zatržište rada, daljnje obrazovanje te cjeloživotno učenje.

U gimnazijskim programima obrazovanja učenici razvijaju svoje interese i potrebe iz općeg znanja i niz vještina (poput jezične, matematičke i informatičke pismenosti, vještine u komunikaciji, aktivnoga sudjelovanja u društvu, samostalnog učenja i sl.). U gimnazijama se izvodi općeobrazovni nastavni plan i program u četverogodišnjem trajanju, a obrazovanje završava obveznim polaganjem državne mature. Gimnazijski programi pripremaju učenike ponajprije za nastavak obrazovanja na nekoj od visokoškolskih ustanova. U strukovnim gimnazijama učenici stječu specifične strukovne vještine i vrlo dobra općeobrazovna znanja koja predstavljaju osnovu za nastavak obrazovanja na visokoškolskim ustanovama. Strukovna gimnazija završava polaganjem državne mature.

Obrazovanjem u strukovnim programima stječu se znanja, vještine i kompetencije za obavljanje stručnih poslova te omogućuje uključivanje na tržište rada po završetku srednjoškolskog obrazovanja ili uz određene uvjete nastavak obrazovanja na srednjoškolskoj i visokoškolskoj razini. Strukovni programi traju od jedne do pet godina.

Umjetnički programi obrazovanja omogućuju stjecanje znanja, razvoj vještina i sposobnosti u različitim umjetničkim područjima te razvoj kreativnog potencijala. Umjetnički programi traju do četiri godine, a završetkom obrazovanja učenik stječe kompetencije za tržište rada ili nastavak obrazovanja na visokoškolskoj razini.