Visoka učilišta u Republici Hrvatskoj su sveučilišta (sa svojim sastavnicama - fakultetima i umjetničkim akademijama), veleučilišta i visoke škole. Sveučilišta su ustanove koje organiziraju i izvode sveučilišne studijske programe, i to u barem dva znanstvena i/ili umjetnička područja, na većem broju polja. Sveučilišta mogu organizirati i izvoditi i stručne studijske programe. Na svakom sveučilištu, za nastavu ili istraživanje zadužena je jedna od sljedećih sastavnica sveučilišta:

• Fakulteti organiziraju i izvode sveučilišne studijske programe te razvijaju znanstvena istraživanja i stručni rad u jednom ili više znanstvenih i stručnih polja. Uz to, fakulteti mogu osnovati i izvoditi i stručne studije.
• Sveučilišni odjeli sudjeluju u provedbi studijskih programa, razvijaju znanstveni, umjetnički i stručni rad u određenom znanstvenom polju ili interdisciplinarnom području znanosti, te sudjeluju u provedbi sveučilišnih studija.
• Umjetničke akademije organiziraju i provode sveučilišne umjetničke programe i razvijaju prvorazredne umjetničke kreativne modele i znanstveni rad u umjetnosti. Umjetničke akademije mogu isto tako osnivati i izvoditi stručne umjetničke studije
• Sveučilišni instituti provode znanstveno istraživanje u jednom ili više povezanih znanstvenih područja. Sveučilišni instituti mogu izvoditi visoko stručni posao i sudjelovati u nastavi, sukladno odredbama koje donese sveučilište.

Osim jedinica za izvođenje nastave i za istraživanje, druge sastavne jedinice sveučilišta mogu biti zaklade, udruženja, studentski centri, ustanove zdravstvene skrbi, knjižnice i tehnološki centri.

Veleučilišta i visoke škole su ustanove visokog obrazovanja koje organiziraju i izvode stručne studijske programe. Ove dvije vrste ustanova razlikuju se u rasponu programa koje nude. Veleučilišta su one ustanove visokog obrazovanja koje izvode stručne studijske programe u tri ili više znanstvenih polja. Njihova je misija ponuditi programe usmjerene na praktičnu primjenu, po prirodi stručne i koji često uključuju praktično radno iskustvo u općem području studiranja. Oba navedena tipa visokih učilišta mogu organizirati i izvoditi stručne studijske programe i izdavati diplome prve i druge razine (sveučilišta – akademske i stručne, ostala visoka učilišta – samo stručne), ali samo sveučilišta mogu provoditi obrazovanje treće razine.

Javna visoka učilišta osniva država. Privatna sveučilišta, veleučilišta i visoke škole utemeljuju njihovi osnivači u skladu sa zakonskom regulativom vezanom za njihovo osnivanje. Županije, gradovi i općine mogu utemeljiti visoke škole odlukama svojih predstavničkih tijela.

Trenutno u Republici Hrvatskoj postoji 137 visokih učilišta i to: 7 javnih sveučilišta, 3 privatna sveučilišta, 80 sastavnica javnih sveučilišta, 13 javnih i 3 privatna veleučilišta, te 3 javne i 28 privatnih visokih škola.

Za veliki broj visokih učilišta zaslužna je činjenica da četiri najveća sveučilišta (Zagrebačko, Riječko, Osječko i Splitsko) nisu integrirani i da su njihove sastavnice (fakulteti, centri itd.) pravni subjekti. Sveučilišta u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku uglavnom su sastavljena od manjih sastavnih jedinica – fakulteta, koji su pravni subjekti. Sveučilišta u Zadru, Dubrovniku i Puli, kao i Međunarodno sveučilište u Dubrovniku, Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu te Medijsko sveučilište u Koprivnici sastoje se od odjela, koji nisu pravni subjekti.

Prema bazi podataka Agencije za znanost i visoko obrazovanje, hrvatska visoka učilišta nude više od 1200 studijskih programa. Prema Državnom zavodu za statistiku, u zimskom semestru akademske godine 2011./2012., ukupno se 152 857 studenata upisalo na pred-Bolonjske studijske programe and first and in the two-cycle degree system studies. Od ukupnog broja studenata upisanih na visoka učilišta u Republici Hrvatskoj, 76.6% upisalo se na fakultete, 15.9% na veleučilišta, 6.2% na visoke škole, a 1.3% na umjetničke akademije. Nadalje, u akademskoj godini 2011./2012. Ukupno 1 197 studenata upisano je na postdiplomske specijalističke studije. U akademskoj godini 2010./2011. ukupni broj polaznika doktorskih studija bio je 3 451.