Skip to main content
European Commission logo

Eurydice

EACEA National Policies Platform:Eurydice
Osiguranje kvalitete u predškolskom i školskom odgoju i obrazovanju

Croatia

11.Osiguranje kvalitete u sustavu obrazovanja

11.1Osiguranje kvalitete u predškolskom i školskom odgoju i obrazovanju

Last update: 31 March 2021

Odgovorna tijela

U predprimarnom, primarnom obrazovanju jedinstvene strukture i općem sekundarnom obrazovanju (ISCED 1-3) osiguranjem kvalitete upravlja i nadzire ga:

 

Pristupi i metode osiguranja kvalitete

 

Rani predškolski odgoj i obrazovanje

Javna ustanova u Republici Hrvatskoj koja provodi vanjsko vrednovanje obrazovnog sustava na nacionalnoj razini je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO). Uloga NCVVO-a, zajedno s vanjskim vrednovanjem obrazovanja, je pružanje podrške obrazovnim institucijama u projektima osiguranja kvalitete, tj. projektima samoevaluacije. Uz pomoć NCVOO-a, samoevaluacija je dio programa gimnazija i strukovnih škola od 2006. godine, a od 2008. godine dio je programa osnovne škole. Uz metodološki okvir, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja pruža obrazovnim institucijama savjetodavnu pomoć u poboljšanju kvalitete obrazovanja.

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja osnovao je Povjerenstvo za razvoj metodologije i instrumenata za praćenje kvalitete rada ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, koje se sastoji od različitih stručnjaka, od sveučilišnih profesora do praktičara koji su se dokazali kroz svoj rad na polju ranog odgoja i obrazovanja.

Jedan od prvih zadataka Odbora bio je definiranje kvalitete ustanova ranog djetinjstva i predškolskog odgoja i obrazovanja, područja kvalitete rada i pripadajućih pokazatelja. Kvalitetna ustanova ranog djetinjstva i predškolskog obrazovanja definirana je kao ona koja promiče rast i razvoj svakog djeteta, roditelja, osoblja i zajednice u kojoj djeluje. Kvalitetna područja rada ustanove odnose se na strategiju ranoškolske ustanove, odnosno na misiju, viziju i vrijednosti ustanove, njeno organizacijsko upravljanje, kulturu, prostorne i materijalne, te tehničke uvjete rada, zdravstvene i higijenske uvjete rada i sigurnost, ljudski resursi, suradnja s užim i širim društvenim okruženjem te postupak praćenja i ocjenjivanja. Za svako kvalitetno područje rada razvijene su smjernice ključnih pokazatelja kvalitete koji su u skladu s trenutnim spoznajama u području ranog odgoja i obrazovanja. Nakon definiranja ključnih područja kvalitete rada, definirani su ključni igrači u procesu praćenja i osiguranja kvalitete rada djece ranog djetinjstva i predškolskog odgoja i obrazovanja: ravnatelj, Upravno vijeće, odgojitelji, stručni suradnici, administrativni, tehničko i pomoćno osoblje i roditelji.

Nakon definiranja ključnih elemenata postupka osiguranja kvalitete, Odbor je razvio instrumente i metodologiju za praćenje kvalitete rada ustanova ranog djetinjstva i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Nositelj postupka samovrednovanja na razini ustanove je Tim za kvalitetu koji okuplja ravnatelja ustanove i predstavnike Upravnog vijeća, odgajatelje, stručne suradnike, administrativno, tehničko i pomoćno osoblje, roditelje i lokalna zajednica. Uloga Tima za kvalitetu je informiranje ključnih aktera procesa osiguranja kvalitete, provedbe postupka samoevaluacije Nacionalnog centra za vanjsku procjenu i praćenje provedbe razvojnog plana, odnosno poboljšanje kvalitete institucija.

Predloženi model samoevaluacije ustanova ranog djetinjstva i predškolskog odgoja i obrazovanja testiran je kroz pilot projekt u 14 ustanova ranog djetinjstva i predškolskog odgoja i obrazovanja. Cilj pilot projekta bio je testirati pripremljenu metodologiju, instrumente i prateće materijale u stvarnim uvjetima ranog djetinjstva i predškolskog odgoja i obrazovanja. Pilot projekt Nacionalnog centra za vanjsku evaluaciju obrazovanja rezultirao je s ukupno 14 razvojnih planova za rano djetinjstvo i predškolske obrazovne ustanove. Iskustva institucija koje su sudjelovale u pilot projektu bila su vrlo pozitivna i ohrabrujuća za daljnji rad na poboljšanju kvalitete institucija ranog djetinjstva i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Potreba za sustavnim uvođenjem postupka samoevaluacije na nacionalnoj razini opravdava se sljedećim:

  • potreba za sustavnim pristupom poboljšanju kvalitete na svim obrazovnim razinama,
  • pravni okvir koji uključuje samoevaluaciju institucija za rani odgoj i obrazovanje,
  • zaštitna funkcija osiguranja kvalitete za dijete, pri čemu svako dijete ima pravo na kvalitetnu njegu i kvalitetan početak,
  • podizanje svijesti o standardima kvalitete svih ključnih aktera ranog odgoja i obrazovanja,
  • nastavak rada na kvaliteti na svim razinama,
  • poboljšanje kvalitete obrazovnog sustava,
  • postavljanje smjernica za poboljšanje obrazovne politike.

Sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine br. 10/97, 107/07, 94/13, 98/19) ministarstvo nadležno za obrazovanje zaduženo je za nadzor provedbu i propisa donesenih na temelju Zakona. Način obavljanja stručno-pedagoškog nadzora te prava, dužnosti i ovlasti stručno-pedagoških nadzornika i drugih osoba ovlaštenih za stručno-pedagoški nadzor uređuju se posebnim zakonom. Zdravstveno-inspekcijski nadzor u dijelu koji se odnosi na zdravstvenu zaštitu i prehranu djece, obavlja ministarstvo nadležno za zdravstvo - zdravstvena inspekcija. Sanitarni inspekcijski nadzor  u dijelu koji se odnosi na prehranu djece, obavlja ministarstvo nadležno za zdravstvo - sanitarna inspekcija.

Nadzor nad stručnim radom u vezi s provedbom Zakona, u dijelu koji se odnosi na dječju socijalnu skrb, organizira i provodi ministarstvo nadležno za socijalnu skrb. Vanjsku evaluaciju i pomoć vrtićima u samoevaluaciji i razvoju na temelju rezultata standardiziranih testova provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Javnu odgovornost za kvalitetu rada i procesa snose odgojitelji, ravnatelji i timovi stručnih suradnika: pedagog, psiholog, glavna medicinska sestra, učitelji s posebnim potrebama učitelji različitih profila, liječnik, socijalni radnici itd. Zajedničkom aktivnošću moraju pridonijeti ostvarenju svih funkcija vrtića, od programiranja, praćenja, postignuća, vrednovanja postignuća, profesionalnog napredovanja i osposobljavanja, knjižnice, IKT-a i dokumentacije do povezivanja obiteljskog odgoja i skrbi s institucionalnim čimbenicima, a ne samo vrtića, već i ostalih čimbenika obrazovanja i kulture u vertikalnoj i horizontalnoj hijerarhiji obrazovnog sustava.

 

Osnovno obrazovanje i srednje obrazovanje

Pilot projekt Vanjsko vrednovanje osnovnih i srednjih škola provedeno je u razdoblju od 2017. do 2019. godine. Provodio ga je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) u skladu sa Strategijom za obrazovanje, znanost i tehnologiju u 20 osnovnih i 10 srednjih škola.

Glavni cilj ovog pilot-projekta je analizirati i procijeniti eksperimentalni model vanjske evaluacije, pripremiti i pokrenuti nacionalni program vanjskog vrednovanja, ojačati unutarnje kapacitete za samoevaluaciju škole i pružiti vanjsku mrežu potpore školskom samo-ocjenjivanju. ocjenjivanje.

Škole koje sudjeluju rade s projektnim timom NCVVO-a, kritičkim prijateljima i vanjskim ocjenjivačima. Svaka škola imenuje tim za kvalitetu škole i svog koordinatora. Kritični prijatelji imaju nekoliko značajnih uloga: stvoriti povratne informacije o primjenjivosti predloženog modela za vanjsko vrednovanje, podržati škole tijekom pripremnog postupka za vanjsko vrednovanje (koncept, cilj i postupak vanjskog vrednovanja), podržati samoevaluaciju škola, izgraditi sposobnost za dugoročni razvoj škole.

Predloženi model obuhvaća upravljanje školom, radno okruženje, profesionalni razvoj učitelja, suradnju s roditeljima i lokalnom zajednicom, međunarodnu suradnju, školski kurikulum, kvalitetu nastave i učenja, vrednovanje ishoda učenja i dobrobit učenika.

 

Strukovno obrazovanje i osposobljavanje

Zakon o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, čl. 9., navodi da je sustav osiguranja kvalitete strukovnog obrazovanja uspostavljen na razini pružatelja strukovnog obrazovanja i na razini kvalifikacija. Također propisuje da se sustav osiguranja kvalitete temelji na postupcima samoprocjene i vanjske evaluacije. Postupci samoprocjene i vanjskog vrednovanja provode se u pojedinim institucijama strukovnog obrazovanja, uključujući izravni uvid u rad ustanova strukovnog obrazovanja i na temelju nacionalnih ili posebnih ispita. Rezultati samoprocjene i vanjskog vrednovanja ustanova strukovnog obrazovanja moraju se koristiti za poboljšanje kvalitete rada i postizanje boljih rezultata.

Da bi podržala provedbu postupka samoprocjene Agencija za strukovno obrazovanje i osposobljavanje provodi sljedeće aktivnosti:

  • kontinuirana savjetodavna podrška školama u provedbi postupka samoprocjene
  • stručno osposobljavanje za školske odbore za kvalitetu
  • praćenje provedbe postupka samoprocjene - Izvješća o samoprocjeni
  • posjeti školama i odbori za kvalitetu radi podrške
  • izvještavanje o procesu samoprocjene

U institucijama strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj postupak samoprocjene, kao dio sustava osiguranja kvalitete, razvijen je prema preporukama Europskog referentnog okvira za osiguravanje kvalitete za strukovno obrazovanje (EQAVET), a škole ga provode prema Zakon o strukovnom obrazovanju.

Škole samostalno i s punom odgovornošću procjenjuju kvalitetu vlastitog rada. Samoprocjena se provodi tijekom školske godine, a škole je provode za sljedeća prioritetna područja: planiranje rada, podučavanje i podučavanje, postignuća i ishodi učenja učenika, materijalni uvjeti, ljudski resursi i profesionalni razvoj zaposlenika, suradnja u okviru strukovne obrazovne institucije i suradnja s drugim dionicima, kao i promocija i upravljanje institucijama. Svako prioritetno područje podijeljeno je na nekoliko područja kvalitete koja su opisana kriterijima kvalitete. Prema kriterijima kvalitete, škole procjenjuju razinu svog uspjeha u provedbi obrazovnog procesa i planiraju poboljšati svoj rad.

Ustanova sastavlja izvješće o provedenoj samoprocjeni i prema rezultatima planira i provodi poboljšanja. U procesu samoprocjene, škole koriste mrežni alat za samoprocjenu e-Kvaliteta i Priručnik za samoprocjenu sa smjernicama za samoprocjenu. Samoprocjenu škole prati i ocjenjuje Povjerenstvo za kvalitetu koje imenuje upravno tijelo ustanove za strukovno obrazovanje. Odbor za kvalitetu ima sedam članova iz reda predstavnika dionika, učitelja, učenika i roditelja.

Prema Zakonu o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, ustanove za strukovno obrazovanje obvezne su sudjelovati u postupku vanjskog vrednovanja. Metodologiju vanjskog vrednovanja ustanova strukovnog obrazovanja donosi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u suradnji s Agencijom.