Demografska situacija

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Hrvatskoj je živjelo 4 437 460 stanovnika, s gustoćom naseljenosti od 78.4 stanovnika po četvornom kilometru. Preliminarni rezultati popisa iz 2011. godine pokazuju da se broj stanovnika u Republici Hrvatskoj u deset godina smanjio na 4.29 milijuna. Od 1991. godine vidljivo je više negativnih trendova u svezi sa stanovništvom Hrvatske: smanjenje broja stanovnika, smanjenje stope nataliteta, negativni prirodni prirast, starenje stanovništva i porast iseljavanja radno sposobnog stanovništva.

Negativni prirodni prirast u Hrvatskoj posljedica je smanjenja stope nataliteta i povećanja stope mortaliteta. Kao relativno novi trend, on se pojavio tijekom Domovinskog rata (1991.-1995.), no nastavio se i nakon rata te je prisutan više od dva desetljeća.Starenje stanovništva je trend sličan onom u mnogim drugim europskim zemljama. Zbog manjeg udjela djece (0-14 god.) i dužeg očekivanog životnog vijeka, stanovništvo Hrvatske postaje sve starije.

Iseljavanje iz Hrvatske uglavnom je motivirano nedostatkom zaposlenja ili poduzetničkih prilika. Stoga su iseljenici uglavnom mladi ljudi koji traže bolje životne uvjete u zemljama kao što su Kanada, SAD, Australija i Njemačka. I iseljavanje mladih i negativni prirodni prirast uzrokuju smanjenje broja stanovnika. Prema srednjoj varijanti projekcijā stanovništva Hrvatske od strane hrvatskog Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska bi do 2060. godine mogla imati 3.85 milijuna stanovnika, a udio osoba starijih od 65 godina bi se povećao za 13.8% (na 29.4%).

Jezik

Prema popisu iz 2001. godine Hrvatsku nastanjuju uglavnom Hrvati (89.6%). Među nacionalnim manjinama najveći je broj Srba (4.5%), a ostale su zastupljene s udjelima manjim od 1%.

Službeni jezik u Hrvatskoj je hrvatski (južnoslavenski jezik). Hrvatski je materinji jezik oko 90% stanovništva Hrvatske. U županijama i gradovima sa značajnijim udjelom drugih etničkih skupina, njihovi jezici imaju status službenog jezika lokalne samouprave. Manjine također imaju pravo na obrazovanje na vlastitom jeziku od predškolske do srednjoškolske razine. Pripadnici nacionalnih manjina rade na očuvanju vlastitih jezika i nacionalnih identiteta i kroz kulturne institucije i medijski prostor namijenjen manjinama (novine, radio i televizijski program).

Vjeroispovijest

Prema popisu iz 2001. godine stanovništvo Republike Hrvatske uglavnom čine rimokatolici (87.3%). Druga skupina po brojnosti su vjernici pravoslavne vjeroispovijesti (4.42%), uglavnom pripadnici Srpske pravoslavne crkve. Ostale značajnije zastupljene skupine su muslimani (1.28%) i protestanti (0.41%). Oko 5.21% nisu vjernici ili su agnostici.

Izvori:

- Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2001., Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2011.

- Migracije stanovništva Republike Hrvatske u 2011., Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2011.

- Projekcije stanovništva Republike Hrvatske 2010-2061, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2011.