Financiranje visokog obrazovanja

3.Financiranje sustava obrazovanja

3.2Financiranje visokog obrazovanja

Last update: 12 January 2018

Financiranje

Visoka učilišta, instituti i druge znanstvene organizacije financiraju se iz: sredstava osnivača, državnog proračuna Republike Hrvatske, proračuna županija, gradova i općina, školarina, prihoda od znanstvenih, istraživačkih, umjetničkih i stručnih projekata, znanstvenih i stručnih

elaborata i ekspertiza, zaklada, donacija i pomoći, prihoda od nakladničke djelatnosti, prihoda ostvarenih na tržištu, prihoda od imovine, udjela u trgovačkim društvima, prihoda ostvarenih od sveučilište te fakulteta i umjetničkih akademija, kao i prihoda od ulaganja fizičkih i pravnih osoba, ostalih izvora.

Sveučilišta, veleučilišta, visoke škole i javni znanstveni instituti mogu se financirati samo iz onih izvora koji ne utječu na njihovu neovisnost i dostojanstvo. Vlastiti prihodi mogu se ostvarivati samo djelatnostima koje ne štete ostvarenju osnovnih zadaća sveučilišta, veleučilišta, visokih škola i javnih znanstvenih instituta.

Prijedlog proračunskih sredstava i njihova raspodjela Nacionalno vijeće utvrđuje kriterije za raspodjelu proračunskih sredstava za znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje na temelju prijedloga Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. Uvažavajući kriterije ministar izrađuje prijedlog proračuna za financiranje znanosti i visokog obrazovanja na temelju prikupljenih prijedloga proračuna znanstvenih organizacija, sveučilišta, veleučilišta i visokih škola, sukladno propisima kojima se planiraju i izvršavaju proračunska sredstva iz državnog proračuna. Prijedlog obuhvaća ukupne iznose za pojedina sveučilišta, veleučilišta, visoke škole, znanstvene institute i druge znanstvene organizacije te iznose za financiranje znanstvenih projekata, kolaborativnih znanstvenih programa, umjetničkog istraživanja i s njima povezanih skupova, suradničkih radnih mjesta i nabavku znanstvene opreme te iznose troškova rada Nacionalnog vijeća, Agencije i drugih tijela.

Sredstva za razvoj sustava znanosti i visokog obrazovanja, znanstvene, umjetničke i istraživačke projekte i programe, znanstvenu, umjetničku i istraživačku infrastrukturu i opremu,

znanstveno izdavaštvo, znanstvene konferencije te znanstvene i znanstveno stručne udruge raspoređuje ministar na temelju javnog poziva i mišljenja odgovarajućih povjerenstva koja imenuje ministar. Sredstva se raspoređuju vodeći računa o raspodjeli sredstava koja su za istu namjenu predviđena u razdjelima drugih tijela državne uprave te tijela lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave. Minimalne plaće sudionika u znanosti i visokom obrazovanju utvrđuju se kolektivnim ugovorom u skladu sa zakonom.

Javna sveučilišta, veleučilišta i visoke škole financiraju se iz državnog proračuna uzimajući u obzir utvrđene kapacitete pojedinoga visokog učilišta, cijenu pojedinih studija te ocjenu o njihovoj kvaliteti na temelju vrednovanja sukladno zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Iz državnog proračuna mogu se financirati i privatna visoka učilišta, na temelju prethodno sklopljenog ugovora, pod uvjetom da: obavljaju djelatnost u kojoj društvene potrebe nadilaze raspoložive mogućnosti javnih visokih učilišta ili je njihova djelatnost od posebnoga državnog interesa, ispunjavaju uvjete propisane Zakonom, udovoljavaju kriterijima i prioritetima koje utvrđuje Nacionalno vijeće, uzimajući u obzir raspoloživa sredstva i kvalitetu tih učilišta.

Sredstva iz državnog proračuna namijenjena sveučilištima, veleučilištima i visokim školama doznačuju se korisnicima u ukupnom iznosu, a korisnici ih svojim proračunom raspoređuju za pojedine namjene, sukladno statutu i drugim općim aktima. Proračun sveučilišta donosi senat na prijedlog rektora, a proračun veleučilišta i visoke škole stručno vijeće na prijedlog dekana. Sastavnice sveučilišta dio vlastitih prihoda izdvajaju u proračun sveučilišta za kapitalna ulaganja i razvojne programe, sukladno općim aktima sveučilišta. Javna visoka učilišta raspolažu sredstvima sukladno ZZDVO te propisima kojima se regulira izvršavanje državnog proračuna. Uz suglasnost ugovornih strana dio djelatnosti javnih sveučilišta može se financirati i sukladno posebnim ugovorima sklopljenima između Ministarstva i javnih sveučilišta.

Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja je stručno tijelo Nacionalnog vijeća kojeg čini petnaest članova i to tako da su u njemu tri člana sa znanstvenih instituta, šest članova sa sveučilišta, dva člana s veleučilišta, dva predstavnika sindikata te dva predstavnika koje u Savjet imenuje ministar. Članove Savjeta imenuje Nacionalno vijeće većinom ukupnog broja glasova na temelju prijedloga Rektorskog zbora, Vijeća veleučilišta i visokih škola, javnih znanstvenih instituta, sveučilišta, veleučilišta i visokih škola te Ministarstva i sindikata. Mandat članova Savjeta traje četiri godine.

Senat je izborno stručno tijelo koje se bira sukladno statutu Sveučilišta, na način kojim se osigurava zastupljenost svih znanstveno-nastavnih sastavnica sveučilišta i različitih područja znanosti i umjetnosti. Zaposlenici u znanstveno-nastavnim zvanjima čine najmanje 60% članova senata. Studentski predstavnici, koje sukladno statutu sveučilišta biraju sami studenti, čine najmanje 10% članova senata iz redova studenata preddiplomskih i diplomskih studija, te najmanje 5% iz redova studenata poslijediplomskih studija. Ostali zaposlenici zastupljeni su u senatu sukladno statutu. Rektor je član senata po položaju.

Prorektori sudjeluju u radu senata bez prava glasovanja. Na sjednice senata poziva se i predstavnik sindikata u djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja, koji sudjeluje u radu senata bez prava glasa. Senat, sukladno statutu, odlučuje o svim akademskim, stručnim, znanstvenim i umjetničkim pitanjima, uključivši odlučivanje o organizaciji znanstvene, stručne i nastavne djelatnosti, izboru nastavnika, o razvojnim i poslovnim pitanjima kao i o drugim pitanjima predviđenim ovim Zakonom. U okviru svoje nadležnosti, senat između ostalog: vodi financijsku politiku i donosi proračun sveučilišta, raspravlja o financijskim izvješćima i prihvaća završni račun te odlučuje o kapitalnim ulaganjima.

Dekan predstavlja i zastupa veleučilište ili visoku školu te u svom radu ima prava i obveze ravnatelja ustanove. Za akademska pitanja dekan je odgovoran stručnom vijeću, a za zakonitost rada financijskog poslovanja i racionalne uporabe materijalnih i kadrovskih resursa upravnom vijeću.

Studenti mogu biti redoviti ili izvanredni. Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Troškovi studija (studijskog programa) mogu redovitim studentima biti dijelom ili u cijelosti financirani iz državnog proračuna, sukladno s općim aktom sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole. Sveučilišta, veleučilišta i visoke škole mogu s ministarstvom nadležnim za visoko obrazovanje potpisati jednogodišnje ili višegodišnje ugovore o subvenciji participacije redovitih studenata u troškovima studija, u kojima se obvezno navode ciljevi subvencije, aktivnosti i rezultati za ostvarenje ciljeva, indikatori praćenja provedbe te dinamika dostave izvještaja o provedbi ugovora.

Početkom 2012. godine na inicijalni poziva ministra znanosti, obrazovanja i sporta, imenovani su sveučilišni timovi za sudjelovanje u projektu uvođenja pilot-programskih ugovora kojima se uz financijska sredstva definiraju i razvojni ciljevi javnih visokih učilišta te indikatori kojima bi se pratilo njihovo ostvarivanje. Odluku o sudjelovanju u procesu pripreme programskih ugovora visoka učilišta donosila su samostalno, sukladno vlastitom interesu. Također su samostalno odlučili žele li sklopiti ugovore o programskom financiranju ili će im Ministarstvo nastaviti subvencioniranje prema prijašnjemu modelu. Visoka učilišta samostalno su odabirala i rezultate koje žele u trogodišnjem razdoblju ostvariti u sklopu odabranih ciljeva te su istaknula indikatore uz pomoć kojih će se mjeriti ostvarivanje utvrđenih rezultata.

Provedbu programskih ugovora nadzirat će povjerenstva koja će činiti predstavnici visokih učilišta i Ministarstva te koja će i u procesu provedbe imati mogućnosti pregovarati i dogovoriti prilagodbu i unaprjeđenje ranije dogovorenih okvira programskih ugovora. Pozitivan iskorak programskih ugovora je osiguranje višegodišnjeg financiranja koje nosi izvjestan i jasan okvir subvencioniranja uz manje administrativno opterećenje te pružanje okvira za programiranje rada na visokim učilištima u skladu s ciljevima razvoja sustava visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Financijska samostalnost i nadzor

Autonomija sveučilišta na svim sveučilišnim visokim učilištima u Republici Hrvatskoj, Sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obuhvaća: uređenje unutarnjeg ustroja, utvrđivanje obrazovnih, znanstvenih, umjetničkih i stručnih programa, financijsku autonomiju u skladu s ovim Zakonom, odlučivanje o prihvaćanju projekata i međunarodnoj suradnji, ostale oblike autonomije, sukladno zakonu. Senat, sukladno statutu, odlučuje o svim akademskim, stručnim, znanstvenim i umjetničkim pitanjima, uključivši odlučivanje o organizaciji znanstvene, stručne i nastavne djelatnosti, izboru nastavnika, o razvojnim i poslovnim pitanjima kao i o drugim pitanjima predviđenim ovim Zakonom.

U okviru svoje nadležnosti, senat između ostalog: vodi financijsku politiku i donosi proračun sveučilišta, raspravlja o financijskim izvješćima i prihvaća završni račun te odlučuje o kapitalnim ulaganjima. Dekan predstavlja i zastupa veleučilište ili visoku školu te u svom radu ima prava i obveze ravnatelja ustanove. Za akademska pitanja dekan je odgovoran stručnom vijeću, a za zakonitost rada financijskog poslovanja i racionalne uporabe materijalnih i kadrovskih resursa upravnom vijeću.

Upravni nadzor nad zakonitošću rada i općih akata visokih učilišta i drugih znanstvenih organizacija provodi ministarstvo znanosti i obrazovanja. Nadzor se provodi na način koji ne narušava autonomiju sveučilišta i ne ometa redoviti rad visokih učilišta i drugih znanstvenih organizacija. Na temelju rezultata nadzora Ministarstvo može obustaviti izvršenje nezakonitih odluka i radnji visokih učilišta i znanstvenih organizacija.

Početkom 2012. godine Ministarstvo je u dogovoru s Ministarstvom financija stvorilo financijske pretpostavke za potpisivanje trogodišnjih ugovora s visokim učilištima na temelju kojih bi se omogućila puna subvencija troškova izvođenja redovitih studija. Namjera je bila da se ugovorima definiraju uz financijska sredstva i razvojni ciljevi javnih visokih učilišta te indikatori kojima bi se pratilo njihovo ostvarivanje te da se o svim aspektima ugovora zajednički dogovaraju i pregovaraju predstavnici javnih visokih učilišta, studenata i Ministarstva.

Odluku o sudjelovanju u procesu pripreme programskih ugovora visoka učilišta donosila su samostalno, sukladno vlastitom interesu. Također su samostalno odlučili žele li sklopiti ugovore o programskom financiranju ili će im Ministarstvo nastaviti subvencioniranje prema prijašnjemu modelu. Visoka učilišta samostalno su odabirala i rezultate koje žele u trogodišnjem razdoblju ostvariti u sklopu odabranih ciljeva te su istaknula indikatore uz pomoć kojih će se mjeriti ostvarivanje utvrđenih rezultata. Provedbu programskih ugovora nadziru povjerenstva koja čine predstavnici visokih učilišta i Ministarstva te koja će i u procesu provedbe imati mogućnosti pregovarati i dogovoriti prilagodbu i unaprjeđenje ranije dogovorenih okvira programskih ugovora.

Školarine u javnom visokom obrazovanju

Ciljevi subvencioniranja participacije redovitih studenata u troškovima studija su: Osiguravanje jednakog pristupa visokom obrazovanju svim redovitim studentima u Republici Hrvatskoj; Poticanje završnosti visokog obrazovanja; Poticanje visokih učilišta na povećanje broja upisanih u studijske programe i povećanje broja stečenih kvalifikacija u prirodnom, tehničkom, biomedicinskom i biotehničkom području. Vlada je 2012. godine usvojila prijedlog Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta o punoj subvenciji participacije u troškovima studija za sve redovite studente na javnim visokim učilištima u Hrvatskoj u akademskoj godini 2012/2013, 2013/2014. i 2014/2015.

Pravo na punu subvenciju participacije u troškovima studija ostvaruju redoviti studenti akreditiranih preddiplomskih sveučilišnih, integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih, diplomskih sveučilišnih, kratkih stručnih, preddiplomskih stručnih i specijalističkih diplomskih stručnih studija na javim visokim učilištima u Republici Hrvatskoj: koji u akademskoj godini 2015./2016. ili 2016./2017. ili 2017./2018. prvi put upisuju prvu godinu studija; koji su na početku akademske godine 2015./2016., 2016./2017. i 2017./2018. u prethodnoj akademskoj godini stekli najmanje 55 ECTS bodova na studijskom programu, odnosno najmanje 30 ECTS bodova u slučaju studenta s utvrđenim invaliditetom od 60% ili više. Redoviti studenti, koji u skladu s gore navedenim na vrijeme izvršavaju svoje obveze, oslobađaju se plaćanja participacije u troškovima studija do stjecanja jedne kvalifikacije na prvoj razini visokog obrazovanja i jedne kvalifikacije na drugoj razini visokog obrazovanja.

Pravo na subvenciju ostvaruje se na onaj broj godina koji odgovara propisanom vremenu trajanja studija.

Financijska potpora obiteljima studenata

Studentski smještaj

Pravo na subvencionirani smještaj u studentskim domovima, učeničkim domovima i subvencioniranje smještaja studenata koji stanuju kod privatnih stanodavaca imaju redoviti studenti hrvatski državljani i državljani EU-a s prijavljenim boravkom u RH koji imaju odobren status stranca na stalnome boravku u RH, a koji su upisani na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj na preddiplomskim sveučilišnim studijima, diplomskim sveučilišnim studijima, integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima, kratkim stručnim studijima, preddiplomskim stručnim studijima i specijalističkim diplomskim stručnim studijima i studenti s invaliditetom poslijediplomskih sveučilišnih studija u skladu s propisanim uvjetima.

Svi spomenuti redoviti studenti iz imaju pravo sudjelovati u natječaju za raspodjelu mjesta u studentskim domovima studentskih centara i slobodnim kapacitetima učeničkih domova u Republici Hrvatskoj, osim studenata kojima je mjesto prebivališta u mjestu u kojem studiraju. Studenti mogu sudjelovati u natječaju za raspodjelu mjesta isključivo u studentskim domovima u mjestima u kojima studiraju. Iznimka su studenti koji studiraju u Opatiji, a prijavljuju se na natječaj za smještaj u Rijeci.

Studenti koji su ostvarili manje od 18 ECTS bodova u akademskoj godini prijave na natječaj i manje od 45 ECTS bodova prosječno u prethodnim godinama studiranja, ne mogu ostvariti pravo na subvencionirani smještaj. Ovaj uvjet ne odnosi se na studente koji upisuju prvu godinu studija i na studente invalide od 1. do 5. kategorije invalidnosti.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta može posebnim odlukama, neovisno o natječaju, dodijeliti mjesta u studentskim domovima u pojedinome studentskom centru u Republici Hrvatskoj studentima u sklopu međunarodne razmjene i mobilnosti, studentske prakse te redovitim studentima, žrtvama tragičnih događaja većih razmjera (iznenadni gubitak obaju roditelja, iznenadno pogoršanje imovinskoga statusa, prirodna nepogoda. Ministarstvo može posebnim odlukama dodijeliti mjesta u studentskim domovima i redovitim studentima sportašima od I. do IV. Kategorije.

Pravo na izravan smještaj u domu prema kriteriju izvrsnosti ostvaruju studenti kojima mjesečni prihodi njihova kućanstva u prethodnoj godini ne prelaze po članu kućanstva iznos od 65% proračunske osnovice i koji ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:

Studenti koji će prvi put upisati prvu godinu preddiplomskoga sveučilišnog, integriranoga preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija, kratkoga stručnog studija ili preddiplomskoga stručnog studija u Republici Hrvatskoj, a koji imaju prosjek ocjena 5,0 tijekom svih razreda srednjoškolskog obrazovanja;
Studenti prvi put upisani u prvu godinu preddiplomskoga sveučilišnog, kratkoga stručnog i preddiplomskoga stručnog te integriranoga preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija koji imaju prosjek svih položenih ispita najmanje 4,5 uz najmanje stečenih 55 ECTS boda u tekućoj akademskoj godini, a zaključeno do dana prijave na natječaj;
Studenti viših godina preddiplomskoga sveučilišnog, kratkoga stručnog studija i preddiplomskoga stručnog studija te integriranoga preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija koji imaju prosjek ocjena svih položenih ispita na studiju najmanje 4,5 uz najmanje stečenih 55 ECTS boda u tekućoj akademskoj godini, a zaključeno do dana prijave na natječaj, te prosječno 55 i više ECTS bodova u prethodnim godinama studiranja;
Studenti koji prvi put upisuju prvu godinu diplomskoga sveučilišnog studija i prvu godinu specijalističkoga diplomskoga stručnog studija, a koji imaju prosjek ocjena svih položenih ispita na prethodno završenoj razini studija (preddiplomskome, sveučilišnome ili preddiplomskome stručnom studiju) najmanje 4,5 te prosječno 55 i više ECTS bodova u prethodnim godinama studiranja na prethodnoj razini studija;
Studenti prve godine diplomskoga sveučilišnog studija i specijalističkoga diplomskoga stručnog studija koji imaju prosjek ocjena svih položenih ispita na prethodno završenoj razini studija (preddiplomskome sveučilišnom ili preddiplomskome stručnom studiju) te na prvoj godini diplomskoga studija ili specijalističkoga diplomskoga stručnog studija najmanje 4,5 uz najmanje stečena 55 ECTS boda u tekućoj akademskoj godini, a zaključno do dana prijave na natječaj te prosječno 55 i više ECTS bodova u prethodnim godinama studiranja;
Iznimno, studenti prve godine diplomskoga sveučilišnog studija koji su upisali samo ljetni semestar i koji imaju prosjek ocjena svih položenih ispita na prethodno završenoj razini studija (preddiplomskome sveučilišnom studiju) te u ljetnome semestru najmanje 4,5 uz najmanje stečena 27 ECTS boda u tekućoj akademskoj godini, a zaključno do dana prijave na natječaj te prosječno 55 i više ECTS bodova u prethodnim godinama studiranja.

Pravo na izravan smještaj u domu ostvaruju studenti kojima mjesečni prihodi njihova kućanstva u prethodnoj godini ne prelaze po članu kućanstva iznos od 60% proračunske osnovice i koji ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:

Studenti, djeca smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskoga rata, studenti, djeca HRVI iz Domovinskoga rata, studenti, HRVI iz Domovinskoga rata I. skupine te studenti hrvatski branitelji iz Domovinskoga rata koji imaju prosječno 55 i više ECTS bodova u prethodnim godinama studiranja;
Studenti, djeca poginulih, umrlih i nestalih pod okolnostima navedenima u Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, studenti koji su civilni invalidi rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima navedenoga zakona te studenti, djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata I. skupine sa 100% oštećenjem organizma, koji imaju prosječno 55 i više ECTS bodova u prethodnim godinama studiranja;
Studenti stipendisti Fonda za stipendiranje hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata i djece hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata, uz uvjet da imaju prosječno 55 i više ECTS bodova u prethodnim godinama studiranja te da imaju potpisan ugovor s Fondom o dodjeli studentske stipendije (ne odnosi se na studente koji upisuju prvu godinu studija te imaju ugovor o dodjeli stipendije za srednjoškolsko obrazovanje).

Pravo na izravan smještaj imaju i studenti koji ostvaruju jedan od sljedećih uvjeta:

Studenti kojima su oba roditelja umrla, nestala ili nepoznata;
studenti čiji su roditelji razvedeni (uključujući i djecu iz izvanbračnih zajednica), a preminuo je onaj kome su bili sudski dodijeljeni ili s kojim su živjeli;
Studenti koji su bili smješteni u domove socijalne skrbi ili u udomiteljske obitelji do punoljetnosti;
Studenti s invaliditetom od 1. do 5. kategorije invalidnosti (iznad 50% tjelesnog oštećenja), uključujući i studente s invaliditetom na poslijediplomskome sveučilišnom studiju.

Ovi studenti mogu ostvariti pravo na subvencionirani smještaj i u razdoblju od 15. srpnja do 1. rujna.

Studenti koji ne ostvaruju pravo na izravan smještaj u domu, a zadovoljavaju opće propisane uvjete, mjesto u domu mogu dobiti na temelju ukupnog broja bodova koji su ostvarili. Ukupni broj bodova studenti ostvaruju na temelju prosjeka ocjena, uspjeha na studiju, osvajanih nagrada, studiranja na studiju za deficitarna zanimanja, na temelju socijalno-ekonomskoga statusa te statusa hrvatskoga branitelja ili djeteta hrvatskoga branitelja. Bodovi za osvajanje nagrada i za uspjeh u srednjoškolskom obrazovanju i na studiju dodjeljuju se za uspjeh na državnoj maturi, državne i međunarodne nagrade iz područja koja su vezana uz nastavni program tijekom srednjoškolskog obrazovanja, studenti dobitnici rektorove nagrade, studenti dobitnici dekanove nagrade. Bodovi za studij deficitarnih studijskih programa dodjeljuju se za prvih 10 na listi deficitarnih zanimanja Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. Bodovi na temelju socijalno-ekonomskoga statusa dodjeljuju se za studenta kojem je jedan roditelj umro, nestao ili nepoznat; studenta koji ima brata ili sestru predškolske dobi ili na redovitom školovanju ; studenta razvedenih roditelja, a koji žive u zajedničkom kućanstvu samo s jednim roditeljem; studenta koji imaju brata ili sestru s teškoćama u razvoju zbog kojih nisu obuhvaćeni sustavom redovitog školovanja; studenta koji imaju jednog ili oba roditelja s tjelesnim oštećenjem od 100%; studenta invalida od 6. do 10. kategorije invalidnosti; studenta čije zajedničko kućanstvo koristi zajamčenu minimalnu naknadu; studenticu majku ili studenta oca koji imaju malodobno dijete; studenta čiji ukupni mjesečni prihod po članu zajedničkog kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini iznosi do 65% proračunske osnovice. Bodovi za studente hrvatske branitelje i studente djecu hrvatskih branitelja koji ne ostvaruju pravo na izravan smještaj u domu dodjeljuju se za studente, hrvatske branitelje iz Domovinskoga rata koji su bili u zarobljeništvu, studente koji su ranjeni kao hrvatski branitelji i studenti HRVI iz Domovinskoga rata, studente hrvatske branitelje iz Domovinskoga rata, djeca smrtno stradaloga branitelja iz Domovinskoga rata, djeca HRVI iz Domovinskoga rata te studenti, djeca hrvatskih branitelja

Pravo na smještaj nemaju:

studenti koji nisu upisani u statusu redovitoga studenta u akademsku godinu za koju se raspisuje natječaj nemaju pravo na smještaj bez obzira na ostvareno pravo u natječaju;
studenti preddiplomskoga, diplomskoga ili integriranoga preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija te studenti kratkoga stručnog, preddiplomskoga stručnog ili specijalističkoga diplomskoga stručnog studija koji su u tekućoj akademskoj godini (po upisanom programu te godine), a zaključno do dana prijave na natječaj, stekli manje od 18 ECTS bodova (osim studenata prve godine druge razine studija koji su upisali godinu u ljetnome semestru);
studenti koji mijenjaju studij (bez završetka studija) i na drugome studiju ponovno upisuju prvu godinu, ako se prijave s prosjekom ocjena iz srednje škole.

Studenti koji mijenjaju studij natječu se s prosjekom ocjena i brojem ostvarenih ECTS bodova s prethodnoga studija. Studenti kojima je izrečena disciplinska mjera u prethodnim godinama oduzima se 200 bodova od ukupnog broja bodova. Studenti koji počine teški prekršaj zlouporabe dodijeljenog smještaja, u studentskome domu bit će sankcionirani oduzimanjem prava na smještaj. Studenti koji stječu pravo na izravan smještaj u studentskome domu, ali su za vrijeme prethodnoga stanovanja učinili teži disciplinski prijestup gube pravo na izravan smještaj u studentskome domu.

Smještaj u studentske domove dodjeljuje se na temelju provedenoga javnog natječaja. Javni natječaj za dodjelu smještaja u studentske domove i javni natječaj za dodjelu subvencije stanovanja raspisuju studentski centri za svaku novu akademsku godinu. Natječaj za dodjelu smještaja i subvencija stanovanja provode Povjerenstvo za provedbu javnoga natječaja i Povjerenstvo za rješavanje prigovora, koja imenuju studentski centri u skladu sa svojim općim aktima. Tekst natječaja za dodjelu smještaja i subvencija stanovanja objavljuje se na oglasnim pločama studentskih centara i na internetskoj stranici pojedinoga studentskog centra.

Povjerenstvo za provedbu natječaja prijedlog rang-liste (privremenu rang-listu) objavljuje na oglasnim pločama i na internetskoj stranici studentskoga centra. U roku od osam dana od dana objavljivanja privremene rang-liste studenti koji nisu dobili smještaj ili kojima nije dodijeljena subvencija stanovanja mogu podnijeti pismeni prigovor Povjerenstvu za rješavanje prigovora studentskoga centra sukladno proceduri opisanoj u natječaju. Povjerenstvo za rješavanje prigovora razmatra prigovore zaprimljene u roku te najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka roka za podnošenje prigovora donosi odluku o prihvaćanju ili odbijanju prigovora studenata i utvrđuje konačnu rang-listu. Konačna rang-lista objavljuje se na oglasnim pločama studentskoga centra i na internetskim stranicama studentskoga centra.

Studenti ostvaruju pravo na subvencionirani smještaj kod privatnog stanodavca na temelju ukupnoga broja bodova koji su ostvarili, kao i studenti koji se natječu za studentski smještaj. Kvote za broj subvencija u određenome mjestu određuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na temelju broja studenata koji u tome mjestu studiraju, a prebivalište im nije u mjestu studiranja, i u odnosu na raspoloživa sredstva u Državnome proračunu.

Novčani iznos za subvenciju smještaja u studentskome i učeničkome domu, kao i za subvencionirani smještaj kod privatnoga stanodavca utvrđuje ministar, sukladno raspoloživim sredstvima u Državnome proračunu, posebnom odlukom. Ministar može odrediti iznos subvencije ovisno o socijalno-ekonomskome statusu studenata. Studenti imaju pravo na subvencionirani smještaj od 1. rujna do 15. srpnja. Od ukupnog broja smještajnih kapaciteta obnovljenih ili izgrađenih sredstvima iz Strukturnih fondova EU-a najmanje 50% mora biti namijenjeno studentima čiji ukupni mjesečni prihod po članu zajedničkog kućanstva (svi članovi koji su prijavljeni na istoj adresi) u prethodnoj kalendarskoj godini iznosi manje ili jednako 65% proračunske osnovice.

Studentska prehrana

Pravo na potporu za pokriće troškova prehrane studenata ostvaruje redoviti student na preddiplomskom sveučilišnom, diplomskom sveučilišnom, integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom, kratkom stručnom, preddiplomskom stručnom i specijalističkom diplomskom stručnom studiju visokog učilišta u Republici Hrvatskoj koji je državljanin države članice Europske unije i koji ispunjava propisane uvjete. Visoko učilište može sklopiti ugovor s davateljima usluge studentske prehrane u kojem se regulira način na koji visoko učilište financira potporu za troškove prehrane redovitog studenta koji je državljanin države koja nije članica Europske unije, ili redovitog studenta stranog državljanina koji boravi u Republici Hrvatskoj temeljem ugovora zaključenog između hrvatskoga i stranog visokog učilišta. Iznimno, korisnik potpore može biti i student strani državljanin koji je stipendist Ministarstva po načelu reciprociteta, ako je pravo na potporu utvrđeno ugovorom o sudjelovanju u međunarodnom programu razmjene (Erasmus, CEEPUS i međunarodni bilateralni pravni akti) ili po posebnoj odluci Ministarstva. Iznos i trajanje prava na potporu za korisnike potpore iz stavka 4. ovog članka utvrđuju se posebnom odlukom Ministarstva.

Pravo na potporu ne ostvaruje: - student koji upisuje sljedeću akademsku godinu ili upisuje novi studijski program na istoj razini studija, a stekao je manje od 18 ECTS bodova u prethodnoj akademskoj godini; - student koji stekne manje od 36 ECTS bodova u dvije uzastopne akademske godine; - student koji po drugi put mijenja studijski program i zbog toga treći put upisuje studijski program iste razine studija.

Potporom se korisniku podmiruje dio troškova osobne dnevne prehrane u restoranima s kojima Ministarstvo ili od njega ovlaštena ustanova (studentski centar, visoko učilište) sklopi ugovor o pružanju usluga prehrane studenata. Korisnici potpore svoje pravo ostvaruju u različitim iznosima ovisno o razini dodijeljenih prava izraženoj brojem kompletnih dnevnih obroka. Razine prava na potporu bilježe se brojevima: 1, 2 i 2,5 te označavaju pravo na potporu u vrijednosti jednog, dva odnosno dva i pol meni obroka dnevno. Razina prava 1 pripada svim korisnicima potpore, uključivo i onima koji su ostvarili pravo na smještaj u učenički dom koji pruža uslugu prehrane. Razina prava 2 pripada sljedećim skupinama: korisnicima potpore koji borave u mjestu studiranja, a imaju prebivalište na području druge županije; korisnicima potpore koji imaju prebivalište ili boravište u mjestu koje je slabo prometno povezano s mjestom studiranja. - stranim državljanima koji koriste potporu iz međunarodne razmjene (Erasmus, CEEPUS i međunarodni bilateralni pravni akti) kao stipendisti Ministarstva; - stranim državljanima iz zemalja članica Europske unije koji studiraju u Republici Hrvatskoj. Razina prava 2,5 pripada sljedećim skupinama korisnika potpore: - korisnicima potpore koji su na natječaju studentskih centara ostvarili pravo na smještaj u studentski dom ili u učenički dom koji ne pruža uslugu prehrane; - korisnicima potpore izrazito slabog imovinskog stanja; - korisniku potpore vrhunskom sportašu koji dokaže da boravi u mjestu studiranja koje je različito od mjesta prijavljenog prebivališta.

Visina potpore - potporom Ministarstva podmiruje se: - 71,24% obračunske cijene meni obroka i pojedinačnih jela sastavnica meni obroka, - 50% obračunske cijene pojedinačnih jela i drugih prehrambenih proizvoda koji nisu sastavnice meni obroka.

Studentski prijevoz

Prema Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na novčanu potporu za podmirenje dijela troškova prijevoza za redovite studente s invaliditetom pravo na novčanu potporu za podmirenje dijela troškova prijevoza ostvaruju redoviti studenti na preddiplomskom sveučilišnom, diplomskom sveučilišnom, integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom, kratkom stručnom, preddiplomskom stručnom i specijalističkom diplomskom stručnom studiju te redoviti studenti poslijediplomskih studija visokog učilišta u Republici Hrvatskoj koji ispunjavaju uvjete.

Pravo na novčanu potporu ostvaruju redoviti studenti s invaliditetom od najmanje 60% tjelesnog i osjetilnog oštećenja sukladno Uredbi o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj: 153/14). Pravo na novčanu potporu student može ostvariti u razdoblju propisanog trajanja studija uvećanoga za 12 mjeseci, a utvrđuje se na temelju potvrde visokog učilišta o statusu studenta. Studenti koji u akademskoj godini podnošenja zahtjeva nisu prvi put upisali godinu studija ostvaruju pravo na novčanu potporu ako su u prethodnoj akademskoj godini stekli najmanje 30 ECTS bodova.

Pravo na novčanu potporu ne ostvaruju: studenti koji su na tom studijskom programu ukupno stekli broj ECTS bodova koji podijeljen s brojem upisanih akademskim godina iznosi manje od 30. U akademskoj godini u kojoj je student imao upisano mirovanje studijskih prava sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ne računaju se u ovaj kriterij; studenti koji su dva puta mijenjali studijski program i treći put u statusu redovitoga studenta upisali prvu godinu na istoj razini studija; studenti koji se upisuju ponovno na istu razinu studija na kojoj su stekli kvalifikaciju, a za koju su već prethodno ostvarivali pravo na novčanu potporu; studenti koji primaju novčanu potporu za prijevoz iz drugih izvora; studenti koji ne ispunjavaju propisane uvjete; studenti koji imaju upisano mirovanje obveza studenta u akademskoj godini za koju podnose prijavu; studenti poslijediplomskih studija koji ne upišu viši semestar u novoj akademskoj godini.

Visinu iznosa novčane potpore za podmirenje dijela troškova prijevoza određuje ministar odlukom koja se donosi prije početka akademske godine, sukladno osiguranim sredstvima u Državnome proračunu Republike Hrvatske. Ministar može mijenjati visinu iznosa novčane potpore za podmirenje dijela troškova prijevoza tijekom akademske godine, ovisno o osiguranim sredstvima u Državnome proračunu Republike Hrvatske.

Financijska potpora studentima

Stipendije

Sukladno Pravilniku o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju Pravo na državnu stipendiju imaju redoviti studenti hrvatski državljani i državljani Europske unije s prijavljenim boravkom u Republici Hrvatskoj koji imaju odobren status stranca na stalnome boravku u Republici Hrvatskoj, koji su upisani na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj:

na preddiplomskim sveučilišnim studijima, diplomskim sveučilišnim studijima, integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima, kratkim stručnim studijima, preddiplomskim stručnim studijima i specijalističkim diplomskim stručnim studijima i
studenti s invaliditetom i studenti bez odgovarajuće roditeljske skrbi upisani na poslijediplomske sveučilišne studije pod uvjetima određenim pravilnikom.

Studenti u navedenom statusu mogu se natjecati za dodjelu državnih stipendija u sljedećim kategorijama:

D-1 – studenti koji su djeca osoba poginulih, umrlih i nestalih pod okolnostima navedenima u Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata te djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata čije je oštećenje nastalo pod okolnostima navedenima u istom zakona, mirnodopski vojni i civilni invalidi rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima navedenima u spomenutom zakona;
E – studenti slabijega socio-ekonomskoga statusa;
P – studenti s invaliditetom i studenti bez odgovarajuće roditeljske skrbi upisani na poslijediplomske sveučilišne studije.

Za dodjelu državne stipendije mogu se natjecati studenti koji ispunjavaju sljedeće opće uvjete: da su hrvatski državljani ili da su državljani Europske unije s prijavljenim boravkom u Republici Hrvatskoj koji imaju odobren status stranca na stalnome boravku u Republici Hrvatskoj; da imaju status redovitoga studenta na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj.

Državne stipendije dodjeljuju se prema odvojenim rang-listama za svaku pojedinu kategoriju za studente koji ispunjavaju sljedeće posebne uvjete:

D-1 – kategorija uz sljedeća tri uvjeta: prosječni mjesečni prihodi po članu zajedničkog kućanstva ne prelaze 60% proračunske osnovice koja se utvrđuje svake godine odgovarajućim propisom; priložen dokaz o statusu djeteta poginule, umrle i nestale osobe, o statusu djeteta mirnodopskoga vojnog i civilnog invalida rata ili o statusu mirnodopskoga vojnog i civilnog invalida rata; dostavljena, u sklopu obrasca za prijavu na natječaj, Izjava o članovima zajedničkog kućanstva.
E – kategorija uz sljedeća dva uvjeta: da prosječni mjesečni prihodi po članu zajedničkog kućanstva ne prelaze 65% proračunske osnovice koja se utvrđuje svake godine odgovarajućim propisom; dostavljena, u sklopu obrasca za prijavu na natječaj, Izjava o članovima zajedničkog kućanstva.
P – kategorija uz sljedećih pet uvjeta: dokaz o utvrđenom postojanju tjelesnog oštećenja, a za studente bez odgovarajuće roditeljske skrbi potvrda da je student do punoljetnosti bio smješten u dom socijalne skrbi ili udomiteljsku obitelj; upis na poslijediplomski sveučilišni studij, što se dokazuje potvrdom visokog učilišta koje provodi poslijediplomski sveučilišni studij; bez zasnovanoga radnog odnosa, što se dokazuje potvrdom nadležne ustanove za zapošljavanje; za studente s invaliditetom prosječni mjesečni prihodi po članu zajedničkog kućanstva studenta ne prelaze 100% proračunske osnovice koja se utvrđuje svake godine odgovarajućim propisom; za studente s invaliditetom dostavljena, u sklopu obrasca za prijavu na natječaj, Izjava o članovima zajedničkog kućanstva..

Na natječaj za dodjelu državne stipendije ni u jednoj kategoriji ne mogu se prijaviti studenti: koji su stekli manje od 45 ECTS bodova u prethodnoj akademskoj godini, osim ako je student upisan prvi put na prvu godinu studija (ne računaju se godine studija u kojima je student imao upisano mirovanje obveza studenta); koji su na tome studijskom programu ukupno stekli broj ECTS bodova koji podijeljen s brojem upisanih prethodnih akademskih godina iznosi manje od 45, ne uključujući tekuću akademsku godinu; koji su u akademskoj godini prijave na natječaj drugi put u statusu redovitoga studenta upisali prvu godinu studija na istoj razini studija (odnosi se isključivo na studente koji su u akademskoj godini prijave na natječaj promijenili studijski program); koji su dva puta mijenjali i stoga tri puta u statusu redovitoga studenta upisivali studijski program na istoj razini studija. Na natječaj za dodjelu državne stipendije ne mogu se prijaviti studenti koji imaju upisano mirovanje obveza u godini u kojoj se provodi natječaj.

Bodovanje za državnu stipendiju za kategoriju E – studenti slabijega socio-ekonomskog statusa provodi se na sljedeći način: 1) Za studenta koji mjesečno po članu kućanstva ima 500,00 kuna ili manje prihoda priznaje se 1.500 bodova, od 500,01 do 650,00 kuna priznaje se 1.350 bodova, od 650,01 do 800,00 kuna priznaje se 1.200 bodova, od 800,01 do 950,00 kuna priznaje se 1.050 bodova, od 950,01 do 1.100,00 kuna priznaje se 900 bodova, od 1.100,01 do 1.250,00 kuna priznaje se 750 bodova, od 1.250,01 do 1.400,00 kuna priznaje se 600 bodova, od 1.400,01 do 1.550,00 kuna priznaje se 450 bodova, od 1.550,01 do 1.800,00 kuna priznaje se 300 bodova, od 1.800,01 do 2.161,90 kuna priznaje se 150 bodova. 2) Za studenta koji je roditelj priznaje se po 300 bodova za svako dijete. 3) Za studenta kojem je jedan roditelj umro, nestao ili nepoznat priznaje se 300 bodova, a za studenta čija su oba roditelja umrla, nestala ili nepoznata ili je student bez odgovarajuće roditeljske skrbi priznaje se 600 bodova. 4) Za studenta koji ima brata ili sestru s teškoćama u razvoju zbog kojih nisu obuhvaćeni sustavom redovitog obrazovanja prema zakonu koji regulira socijalnu skrb priznaje se po 200 bodova za svakog brata ili sestru uz uvjet da žive u zajedničkom kućanstvu. 5) Za studenta koji studira izvan mjesta prebivališta priznaje se 200 bodova. 6) Za studenta čija je obitelj korisnik stalne pomoći za uzdržavanje prema zakonu koji regulira socijalnu skrb priznaje se 200 bodova uz uvjet da žive u zajedničkom kućanstvu. 7) Za studente koji imaju oba roditelja s tjelesnim oštećenjem od 100% priznaje se 300 bodova, a za jednog roditelja s tjelesnim oštećenjem od 100% priznaje se 150 bodova uz uvjet da žive u zajedničkom kućanstvu. 8) Za studenta kojem su brat ili sestra predškolske dobi ili u sustavu redovitoga osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokog obrazovanja priznaje se po 150 bodova za svakog brata ili sestru uz uvjet da žive u zajedničkom kućanstvu. Ako dva ili više studenta ostvare isti broj bodova prednost pri dodjeli državne stipendije u kategoriji E – studenti slabijega socio-ekonomskog statusa imat će studenti koji imaju niži prihod po članu kućanstva.

Državna stipendija isplaćuje se u najmanje devet mjesečnih rata od najmanje 1.200,00 kuna mjesečno. Ako su za to osigurana sredstva u Državnome proračunu Republike Hrvatske, ministar može u natječaju za dodjelu državnih stipendija propisati i dodjelu većega mjesečnog iznosa stipendije i/ili dodjelu stipendija u većem broju mjesečnih rata. Ministar u natječaju za dodjelu državnih stipendija propisuje razdoblje za koje će se dodjeljivati stipendija. Državne stipendije dodjeljuju se na temelju provedenoga javnog natječaja u kojem se definira način dokazivanja ispunjavanja uvjeta.

Javni natječaj za dodjelu državne stipendije raspisuje ministar. Ministar u jednoj kalendarskoj godini može raspisati više od jednoga javnog natječaja.

Natječaj za dodjelu državnih stipendija provodi Povjerenstvo za provedbu javnoga natječaja za dodjelu državnih stipendija, a koje imenuje ministar.

Povjerenstvo ima sedam članova, uključujući i predsjednika Povjerenstva, od kojih su tri člana predstavnici studenata i to dva predstavnika studenata sveučilišta te jedan predstavnik studenata veleučilišta i visokih škola, jedan predstavnik Rektorskoga zbora i jedan predstavnik Vijeća veleučilišta i visokih škola te dva predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Sastav Povjerenstva objavljuje se u natječaju. Tekst natječaja za dodjelu državnih stipendija objavljuje se na internetskoj stranici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i na internetskim stranicama visokih učilišta. Student se može prijaviti na natječaj za dodjelu državne stipendije samo u jednoj od kategorija. S ciljem osiguranja transparentnosti postupka, privremena rang-lista studenata koji su se prijavili na natječaj za državnu stipendiju, s naznakom studenata koji su ostvarili pravo na državnu stipendiju, objavljuje se na internetskoj stranici Ministarstva. U roku od osam dana od dana objavljivanja privremene rang-liste studenti kojima nije dodijeljena stipendija mogu podnijeti pismeni prigovor Ministarstvu. Povjerenstvo za provedbu javnoga natječaja za dodjelu državnih stipendija razmatra prigovore zaprimljene u roku te najkasnije u roku od 30 dana od dana isteka roka za podnošenje prigovora predlaže ministru sljedeće liste:

listu kandidata za svaku kategoriju državne stipendije kojima je prihvaćen prigovor;
ukupnu listu i konačnu listu dobitnika za svaku kategoriju državne stipendije na temelju rezultata natječaja i prihvaćenih prigovora.

U vrijeme sklapanja ugovora o dodjeli državne stipendije, kao i za vrijeme trajanja ugovora, student ne može primati ni jednu drugu stipendiju. Iznimno, studenti koji studiraju na visokom učilištu u inozemstvu na istoj razini studija mogu primati drugu stipendiju za razdoblje obavljanja stručne prakse i/ili sudjelovanja u programu mobilnosti i međunarodne razmjene studenata.

U Hrvatskoj se dodjeljuje vrlo malo stipendija. Samo mali broj studenata prima državnu novčanu potporu (4,5%). Studija o socijalnom uključivanju u visokom obrazovanju u Hrvatskoj ukazuje na povezanost uspješnosti u visokom obrazovanju sa socio-ekonomskim statusom. Zbog nedostatka sredstava, studenti slabijeg socio-ekonomskog statusa manje su skloni započeti visoko obrazovanje, a ako to i učine, imaju veći rizik od odustajanja. Mjere politike, uvedene 2012. i 2013., predstavljaju prijelaz s neizravne potpore (smještaj i prehrana subvencionirani u podjednakoj mjeri za sve studente bez obzira na njihov socio-ekonomski status) na izravnu potporu (stipendije za studente slabijeg socio-ekonomskog statusa).

Mobilnost

Što se mobilnosti tiče, Agencija za mobilnost i europske projekte provodi Erasmus+ koji obuhvaća provođenje dijela studija ili obavljanje stručne prakse u inozemstvu, Erasmus+: Erasmus Mundus koji obuhvaća provođenje cjelovitog studija u najmanje dvije europske države, CEEPUS koji omogućava provođenje dijela studija ili obavljanje stručne prakse u jednoj od država Srednje ili Istočne Europe te Bilateralni program akademske mobilnosti koji obuhvaćaju provođenje semestra, godine ili završavanje cjelokupnog preddiplomskog, diplomskog ili doktorskog studija u inozemstvu i Europass u sklopu kojeg se priznaje razdoblja studija/stručne prakse.

Hrvatski visoko obrazovni sustav karakterizira niska odlazna (1,9%) i dolazna mobilnost. Utvrđene prepreke odnose se prije svega na nedostatna financijska sredstva koja su uglavnom osigurana u okviru programa ERASMUS. U razdoblju od 2014. do 2020. program Erasmus pokrit će 5% odlaznih studenata, dok će u akademskoj godini 2014/.2015. svega 0,7% studenata biti mobilno. Dolazni studenti predstavljaju važan aspekt pojma "internacionalizacija kod kuće“. Procjenjuje se da trenutno čine manje od 0,05% od ukupnog broja studenata u Hrvatskoj. Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije postavlja cilj od 10% za odlaznu mobilnost studenata do 2025. i 5% za dolazne studente. Sredstva ESF-a bit će usmjerena na odlaznu mobilnost studenata u tehničkim, biomedicinskim, biotehničkim i prirodnim (STEM) područjima, te u informatičko-komunikacijskom području i drugim prioritetnim područjima kao što je utvrđeno strategijom pametne specijalizacije, nacionalnim strategijama gospodarskog razvoja i ključnim razvojnim tehnologijama definiranih Industrijskom strategijom 2014.-2020.

Studentski zajmovi

Učenicima i studentima su dostupni studentski krediti i gotovo sve banke ih nude. Lokalne i regionalne vlasti imaju mogućnost sklapanja ugovora o subvencioniranim kreditima ili sporazuma kojima se dogovara korištenje studentskih kredita po povoljnijoj kamatnoj stopi. Sličan angažman može se vidjeti od strane sveučilišta, samostalno ili u suradnji s ministarstvom obrazovanja i sporta, županijom i gradom. Kamatne stope za studentske kredite na hrvatskom bankarskom tržištu, pa čak i one subvencionirane iz sredstava pojedinih lokalnih zajednica, kreću od 4,5 do 8,5 posto. Primjer inicijative lokalne vlasti je Grad Osijek koji je s bankom potpisao ugovor o poslovnoj suradnji prema kojoj se obvezuje sufinancirati kamate za subvencionirane kredite namijenjene redovnim studentima sveučilišnih, stručnih i poslijediplomskih koji udovoljavaju uvjetima koje je propisao Grad. Rok korištenja kredita jednak je trajanju studija, odnosno preostalim godinama studija korisnika kredita, uz dodatnu mogućnost korištenja odgode plaćanja prve rate u trajanju do 12 mjeseci. Na taj način otplata glavnice kredita započinje tek nakon završetka studija i eventualno iskorištene odgode početka otplate. Rok vraćanja kredita neovisno o roku trajanja studija iznosi do 120 mjeseci. Grad sufinancira kamatu u visini 2,81 posto tako da kamatna stopa za studente iznosi 2,95% godišnje, promjenjiva, u kunama. Za preddiplomske i diplomske studije iznos kredita za plaćanje troškova života u rasponu je od 500 do 1.500 kuna mjesečno za studente koji studiraju na području Osijeka. Za one koji studiraju izvan Osijeka, a na području Republike Hrvatske kredit se odobrava u rasponu od 1.000 do 3.000 kuna mjesečno, a od 2.000 do 4.000 kuna mjesečno za studente koji studiraju u inozemstvu. Za poslijediplomske studije iznos kredita za plaćanje troškova života za studije na području RH u rasponu je od 1.000 do 3.000 kuna mjesečno dok za studente koji studiraju u inozemstvu iznosi od 2.500 do 5.000 kuna mjesečno. Za preddiplomske i diplomske studije kredit za plaćanje školarine iznosi maksimalno do 18.000 kuna godišnje za studije na području Osijeka te maksimalno 30.000 kuna godišnje za studiranje na području RH (ali izvan Osijeka) i maksimalno 48.000 kuna godišnje za studije u inozemstvu. Kod poslijediplomskih studija kredit za plaćanje školarine za studiranje na području RH može iznositi maksimalno 42.000 kuna godišnje, a za studije u inozemstvu maksimalno 60.000 kuna godišnje. Na temelju objavljenog javnog poziva za dodjelu studentskih kredita Odbor za studentske kredite Grada Osijeka zaprima zahtjeve i izdaje suglasnost za podizanje povlaštenog studentskog kredita. Vrijedna spomena je i riznica je fond koji su osnovali Sveučilište u Rijeci, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka i druge pravne i fizičke osobe radi kreditiranja studenata. Namjena riznice je da na tržištu ostvaruje prinos koji se koristi za subvencioniranje kamate u kreditiranju studenata Sveučilišta u Rijeci. Kamate se subvencioniraju tako da korisnik za vrijeme korištenja kredita ne plaća interkalarnu kamatu. Sveučilište u cijelosti subvencionira kamatu za iskorištena sredstva za vrijeme korištenja i počeka za sve korisnike kredita koji se nalaze na listi korisnika kredita. Rok vraćanja kredita je maksimalno deset godina uz mogućnost korištenja počeka do dvanaest mjeseci nakon završetka studija. Pravo na kredit imaju studenti kojima se kreditiraju troškovi života i troškovi školarina. Maksimalni iznos kredita za pokriće troškova života iznosi 300 eura mjesečno uz uvjet da su u tu svotu uključene i ostale stipendije i krediti iz drugih izvora. Za kandidate koji koriste subvencionirani smještaj u studentskom domu svota za pokriće troškova života iznosi najviše 150 eura mjesečno. Uz kreditiranje troškova života kreditom se pokrivaju i troškovi školarine do punog iznosa školarine i mogu iznositi i do 11 tisuća eura. Kredit za troškove školarine može se zatražiti za jednu godinu, za svaku akademsku godinu pojedinačno ili za sve godine trajanja studija. Korisnicima kredita subvencionira i kamatna stopa u razdoblju otplate ukoliko su zadovoljeni uvjeti da korisnik po završetku studija ima prebivalište ili boravište na području Primorsko-goranske županije te da visina primanja po članu njegovog domaćinstva nije veća od 150 posto prosječne plaće. Osim navedenoga kriterij za subvencioniranje kamate iznad referentne fiksne kamatne stope od 3,31 posto je i izvrsnost, odnosno uspjeh tijekom studiranja. Izvrsnost uključuje subvencioniranje iznad navedene referentne svote do pune svote kamate, a financira se na teret riznice. Kamatne stope za studentske kredite na hrvatskom bankarskom tržištu, pa čak i one subvencionirane iz sredstava pojedinih lokalnih zajednica, kreću od 4,5 do 8,5 posto.

Privatno visoko obrazovanje

Privatno sveučilište, veleučilište i visoka škola osnivaju se odlukom osnivača na način propisan odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i propisima koji se odnose na osnivanje ustanova. Županije, gradovi i općine osnivaju visoku školu odlukom svoga predstavničkog tijela. Na visoke škole osnovane sukladno primjenjuju se odredbe Zakona koje se odnose na privatna visoka učilišta. Iz državnog proračuna mogu se financirati privatna visoka učilišta, na temelju prethodno sklopljenog ugovora, pod uvjetom da: a) obavljaju djelatnost u kojoj društvene potrebe nadilaze raspoložive mogućnosti javnih visokih učilišta ili je njihova djelatnost od posebnoga državnog interesa, b) ispunjavaju uvjete propisane Zakonom, c) udovoljavaju kriterijima i prioritetima koje utvrđuje Nacionalno vijeće, uzimajući u obzir raspoloživa sredstva i kvalitetu tih učilišta. Visoka vjerska učilišta osnovana po općim aktima vjerskih zajednica imaju prava i obveze kao i visoka učilišta iz zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, ako ispunjavaju uvjete spomenutog zakona. Položaj visokih vjerskih učilišta koja djeluju kao fakulteti u sastavu nekog od javnih sveučilišta uređuje se ugovorom između sveučilišta i osnivatelja učilišta. Položaj i djelovanje katoličkih bogoslovnih fakulteta u sastavu javnih sveučilišta i drugih vjerskih učilišta koje djeluju u okviru javnih sveučilišta uređuju se uz poštivanje važećih međunarodnih ugovora i ugovora između osnivatelja i sveučilišta, uz suglasnost nadležnih državnih i crkvenih vlasti. Vjerske zajednice mogu osnivati visoka učilišta i ustrojavati studije koji nisu vjerski sukladno odredbama ovoga Zakona koje se odnose na privatna visoka učilišta.

Vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa zakonom, osnivati škole i učilišta bilo kojeg stupnja te imaju pravo osnivati i vjerske škole i vjerska učilišta bilo kojeg stupnja koji stječu pravnu osobnost i pravo javnosti pod uvjetima propisanima zakonom. In higher education sector there is increasing number of private institutions, mostly offering professional first-cycle (bachelor) and short-cycle programs.Sukladno odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju visoka učilišta osnovana od strane crkvenih vlasti uvijek su privatna visoka učilišta. Sveučilište izvodi studije koji nisu vjerski, stoga je ono privatno visoko učilište s pravom javnosti, te se na njega sukladno zakonu o Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju primjenjuju odredbe koje se odnose na privatna visoka učilišta.

U skladu s Ugovorom o suradnji na području odgoja i kulture Hrvatska biskupska konferencija (HBK) je 12. listopada 2004. donijela Odluku o osnivanju katoličkoga sveučilišta. Osnivač Sveučilišta je Zagrebačka nadbiskupija, a Hrvatska biskupska konferencija pokrovitelj. Nadbiskupija Zagrebačka temeljem Odluke Hrvatske biskupske konferencije i Vlada Republike Hrvatske 2007. godine sklopile su Sporazum kojim utvrđuju da je nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić, 2006. godine, dekretom Nadbiskupskog duhovnog stola, kanonski osnovao Sveučilište kao pravnu osobu prema kanonskom pravu Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj.

Što se financiranja tiče, prema Sporazumu je propisano da će Republika Hrvatska Sveučilištu mjesečno doznačavati novčana sredstva za plaće i ostale naknade zaposlenih nastavnika koji će izvoditi nastavu na preddiplomskoj i diplomskoj razini za 40 studenata po godini studija na svakom studijskom programu te plaće i ostale naknade za prateće stručno i ostalo osoblje, a sukladno propisima koji uređuje plaće službenika i namještenika u javnim službama te da su sporazumne strane suglasne da će Sveučilište ostvariti pravo na novčana sredstva sukladno odredbi Ugovora između Svete Stolice i RH.

Eurydice

Croatia