Važna dimenzija internacionalizacije visokog obrazovanja je mobilnost studenata, nastavnog i nenastavnog osoblja. Poput ostalih sudionica Bolonjskog procesa, Hrvatska teži ostvarenju cilja da je 20% studenata koji diplomiraju 2020. godine provelo barem određeno razdoblje školovanja ili usavršavanja u inozemstvu. Mobilnost nenastavnog i nastavnog osoblja također neminovno doprinosi mobilnosti studenata i internacionalizaciji visokog obrazovanja.

Erasmus

Hrvatska je 2009. godine pristupila najvećem i bez sumnje najuspješnijem programu mobilnosti Europske unije, a tada su hrvatske ustanove visokog obrazovanja mogle aplicirati isključivo za jednosmjernu mobilnost, u pravcu inozemstva. Nakon dvogodišnjeg pripremnog razdoblja u kojem je mobilnost studenata predstavljala apsolutni strateški cilj i prioritet, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta osiguralo je dodatna proračunska sredstva za financiranje tzv. Erasmus zero grant mobilnosti svih studenata koji su zadovoljavali minimalne uvjete. Od 2011. godine Republika Hrvatska punopravno sudjeluje u Programu za cjeloživotno učenje, pa tako i u Erasmusu, odnosno u svim aktivnostima predviđenima tim programom.

Mobilnost studenata u okviru Erasmusa uključuje studijski boravak ili stručnu praksu. U akademskoj godini 2009./2010. zahvaljujući programu Erasmusu 235 studenata boravilo je na nekom od europskih visokih učilišta, a u 2010./2011. broj studenata porastao je na 545. U 2011./2012. godini planirana je Erasmus mobilnost više od 1000 studenata, a u 2012./2013. pretpostavlja se da će na mobilnost otići više od 1300 studenata.

Štoviše, dok studiraju u inozemstvu, studenti uključeni u program Erasmus mogu se prijaviti za sve vrste potpore u Republici Hrvatskoj (npr. stipendije na koje imaju pravo studenti u hrvatskim ustanovama visokoškolskog obrazovanja itd.)

Osim poticanja odlazne mobilnosti, snažno se potiče i dolazna mobilnost. Primjerice, studentska prava koja se sastoje u pravu na subvencioniranu prehranu osigurana su pod jednakim uvjetima svim Erasmus studentima koji studiraju na visokim učilištima u Hrvatskoj. Pravo na subvencionirani smještaj, s druge strane, dodjeljuje se u skladu s politikom pojedinih sveučilišta.

Od 2011. godine, punopravnim članstvom Republike Hrvatske u Programu za cjeloživotno učenje, stranim studentima omogućeno je pohađanje nastave ili obavljanje stručne prakse u RH u okviru Erasmusa te ih je u prvoj godini punopravnog članstva nešto više od 320 iskoristilo tu mogućnost, a u akademskoj godini 2012./2013. očekuje se 600 stranih studenata. U svrhu privlačenja stranih studenata i njihove čim bolje pripreme za dolazak pokrenut je portal www.studyincroatia.hr. .

Sveučilišna suradnja u okviru programa Erasmus

Suradnja u području mobilnosti studenata i nastavnika te projektne aktivnosti s državama članicama Europske unije provode se unutar okvira programa Erasmus. Ustanove visokoškolskog obrazovanja studente primaju na osnovu bilateralnih sporazuma.

Erasmus Mundus

Erasmus Mundus je program Europske unije za visoko obrazovanje kojemu je cilj poboljšati kvalitetu visokog obrazovanja putem stipendija i akademske suradnje između Europe i ostatka svijeta. Program nudi financijsku potporu ustanovama, a stipendije pojedincima. Financiranje je dostupno za združene europske diplomske i doktorske studije (uključujući i stipendije), partnerstva s izvaneuropskim ustanovama visokog obrazovanja i stipendije za studente i akademske građane, i projekte koji promiču europsko visoko obrazovanje u svijetu. Za provođenje programa zadužena je Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA).

Kroz devet godišnjih procesa selekcije od 2004. godine ukupno je 77 studenata diplomskih studija iz Hrvatske izabrano za stipendije. U prva tri procesa selekcije kandidata za doktorske studije koji su trebali početi s istraživanjima na jednom od izabranih združenih doktorata u sklopu programa Erasmus Mundus izabrano je 9 hrvatskih kandidata. Tri su hrvatske institucije sudjelovale kao partneri u diplomskim studijima u sklopu programa Erasmus Mundus.

Program mobilnosti studenata CEEPUS

Program CEEPUS (Srednjoeuropski program razmjene za sveučilišne studije) cilja omogućiti ustanovama visokoškolskog obrazovanja (sveučilišta, veleučilišta) u državama članicama da prime gostujuće profesore, razmjenjuju studente, organiziraju tečajeve jezika i drugih usavršavanja, te ljetne programe, a kako bi se ojačalo profesionalne i osobne veze među akademskim djelatnicima Srednje Europe, i na taj način pomoglo osnaživanju i razvoju Srednje Europe. Program se temelji na suradnji institucija visokoškolskog obrazovanja u državama članicama.

Troškove programa CEEPUS plaćaju vlade država primateljica, na način da se plaćaju troškovi života i mjesečna financijska potpora onima koji su ju u programu CEEPUS dobili. Unutar okvira ovog programa, sve članice definiraju kvote (broj mjeseci stipendija) za svaku akademsku godinu, tj. objavljuju broj mjeseci tijekom kojih primaju nastavnike i studente iz inozemstva.

U okviru CEEPUS-a Republika Hrvatska godišnje raspolaže s 550 mjeseci mobilnosti za studente i nastavnike. U akademskoj godini 2011./2012. odlaznu mobilnost ostvarilo je 177 studenata, a dolaznu mobilnost 162 studenta.

U okviru programa CEEPUS akreditirane ustanove visokoškolskog obrazovanja sljedećih država sudjeluju u programu: Albanija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora Češka, Hrvatska, Mađarska, Republika Moldova, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija, te Sveučilište u Prištini (Kosovo). U gore nabrojenim državama nacionalni uredi za CEEPUS nadležni su za koordinaciju programa na nacionalnoj razini. U Hrvatskoj je Ured za CEEPUS u sklopu Agencije za mobilnost i programe EU.

Srednjoeuropska inicijativa

Srednjoeuropska inicijativa (CEI) najstariji je i najveći međuvladin forum za regionalnu suradnju u Europi, a ima i status promatrača na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda. Inicijativa okuplja 18 država članica.

Mreža sveučilišta inicijative CEI (CEU UniNet) predstavlja doprinos te inicijative visokom obrazovanju s ciljem da se poveća i poboljša suradnja među sveučilištima i drugim visokoškolskim ustanovama u Srednjoj, Istočnoj i Južnoj Europi. To se odvija putem mobilnosti studenata i nastavnog osoblja na post-diplomskoj razini. Mobilnost se promiče kroz provedbu zajedničkih programa poput doktorskih studija ili magisterija, koji se financiraju javnim pozivima na prikupljanje ponuda. Podupiru se i ljetne škole, seminari i radionice pod uvjetom da predviđaju element poduke/učenja, da traju najmanje jedan tjedan i da se na kraju polaznicima da potvrda (certifikat) o pohađanju.

Erasmus

Program Erasmus uključuje stručno usavršavanje nastavnog osoblja na stranom visokom učilištu ili u poduzeću te mobilnost u svrhu održavanja nastave. U akademskoj godini 2011./2012. 72 nastavnika iskoristilo je mogućnost održavanja nastave ili stručnog usavršavanja, a posredstvom Erasmusa stručno se usavršavalo i 119 pripadnika nenastavnog osoblja.

Mobilnost nastavnika u okviru programa CEEPUS

Program CEEPUS mobilnost nastavnika pokriva prvenstveno nastavne aktivnosti, koje može pratiti istraživački rad i sudjelovanje na konferencijama, no ni istraživački rad ni sudjelovanje na konferencijama ne mogu biti jedini razlog putovanja. Razdoblje za koje se kandidati prijavljuju može trajati od pet dana do deset mjeseci. U akademskoj godini 2011./2012. odlaznu mobilnost ostvarilo je 95 nastavnika, a dolaznu mobilnost 151 nastavnik.

Ostali programi mobilnosti nastavnika

Na međunarodnoj razini sveučilišta ili privatne zaklade pružaju brojne mogućnosti za mobilnost nastavnika ili istraživača. To su primjerice, stipendije Fulbright i Soros, kao i programi za gostujuće akademske djelatnike na osnovu sporazuma među sveučilištima. Program Jean Monnet iz Programa zajednice pruža potporu izvrsnim sveučilišnim predavačima u području financija i ekonomije. Kao što je prije spomenuto, Mreža sveučilišta inicijative CEI također pruža prilike za mobilnost nastavnog osoblja.