Tijekom dva desetljeća neovisnosti Hrvatska je morala proći kroz izazovnu političku i gospodarsku tranziciju. Na samom početku razdoblja neovisnosti, od 1991. do 1995. godine, Hrvatska je morala voditi rat za neovisnost (Domovinski rat) protiv Srbije i Jugoslavenske narodne armije (JNA) kojom je dominirala Srbija. Posljedica sukoba je i ratna šteta od oko 50 milijardi dolara.
Od 1990. godine u Hrvatskoj je održano sedam općih izbora što pokazuje da je hrvatsko društvo uspješno prihvatilo demokraciju i politički pluralizam. Raspon političkih stranaka sličan je onom u većini drugih europskih država, gdje su socijaldemokrati i demokršćani najvažniji politički čimbenici.
Prema rezultatima posljednjih parlamentarnih izbora pobjednička koalicija je osvojila 80 mandata, i to: SDP (socijaldemokrati, 60 mandata), HNS (liberali, 14 mandata), IDS (regionalna stranka, 3 mandata) i HSU (stranka umirovljenika, 3 mandata). Ostale parlamentarne stranke su HDZ (demokršćani, 45 mandata), Hrvatski laburisti (socijaldemokrati, 6 mandata), HDSSB (regionalna, 6 mandata), HGS (regionalna, 2 mandata), HSS (demokršćani, 1 mandat), HSP-AS (krajnja desnica, 1 mandat), SDSS (predstavnici srpske manjine, 3 mandata), SDAH (predstavnik bošnjačke manjine, 1 mandat), a 6 mandata imaju neovisni zastupnici.
Gospodarska tranzicija od centralizirane i planirane ekonomije, prevladavajuće u komunističkom razdoblju, do slobodno-tržišnog gospodarstva predstavlja još jedan ogroman izazov. Nakon napuštanja planirane ekonomije, Hrvatska se morala suočiti s problemom viška zaposlenih u javnim tvrtkama, rastućom deindustrijalizacijom i gubitkom tržišta. Trenutno je najozbiljiniji problem ogromna potrošnja države u odnosu na BDP. Kao posljedica takvog stanja, manjak državnog proračuna dosegao je razinu 45% BDP-a, što predstavlja ozbiljnu prijetnju kreditnom rejtingu države. Poljoprivreda također pati od ozbiljnih problema poput nekonkurentne proizvodnje, što je još veći problem kada se zna da ona zapošljava 15% radne snage u državi. Još je jedan tranzicijski problem nedovoljno sposobna uprava u mnogim jedinicama lokalne samouprave.
Ipak, članstvo u EU, vrlo dobar geografski položaj, obrazovana radna snaga i velika količina neiskorištenih prirodnih potencijala daju nadu da će hrvatsko gospodarstvo u budućnosti imati perspektivu razvoja.